Zbog čega su žitelji BiH i susjedstva među najnaoružanijima?
Prema količini oružja koje posjeduju građani u odnosu na broj stanovnika, Srbija i Crna Gora dijele prvo mjesto u Europi s prosječnim 39,1 komadom osobnog naoružanja na 100 stanovnika, što znači da je svaki treći stanovnik ovih dviju zemalja naoružan. To su podaci istraživanja neovisne organizacije “World Population Review” sa sjedištem u Sjedinjenim Državama u kojima, između ostaloga, stoji kako su najnaoružanija nacija na svijetu Amerikanci sa 120,5 komada oružja na stotinu stanovnika. Prema istim podacima, prenosi klix.ba, BiH zauzima 13. mjesto u svijetu s 31,2 komada civilnog naoružanja na stotinu stanovnika. Kada pogledamo ukupan broj komada oružja, možemo vidjeti kako stanovnici Srbije imaju 2,719.000 komada oružja, Crne Gore 245.000, a u BiH taj broj iznosi 1,185.000. Važno je napomenuti kako se ti podaci odnose samo na oružje koje je uredno prijavljeno u nadležnim institucijama, dok se broj onog neprijavljenoga, tj. ilegalnog ne može sa sigurnošću utvrditi jer o njemu ne postoji nikakva službena evidencija.
Postavlja se pitanje čemu naoružavanje do te mjere da se po količini oružja zemlje iz susjedstva nalaze u vrhu ljestvica u svijetu. Jedan od razloga zasigurno leži u tome što su zakoni o držanju naoružanja relativno liberalni, prvenstveno kada je riječ o trofejnom ili lovačkom oružju. Drugi razlog što su zemlje zapadnog Balkana “naoružane do zuba” je veliki broj zaštitarskih agencija koje, prema podacima srbijanskog MUP-a, imaju više od 50.000 komada registriranoga lakog naoružanja. To su podaci za legalno oružje. Puno veći problem, međutim, predstavlja nelegalno naoružanje koje, prema neslužbenim podacima, u Srbiji ima trostruko više, prenosi Vecernji.ba. Krvavim raspadom Jugoslavije, koja je bila jedna od najvećih vojnih sila u Europi, došlo je i do rasipanja naoružanja JNA, koje je najvećim dijelom pripalo Srbiji. Lako naoružanje, puške, pištolji i slično u agresiji na Hrvatsku i BiH dijeljeno je “šakom i kapom” stanovništvu koje ga je, nakon okončanja sukoba, u najvećem broju slučajeva zadržalo. Tendencija naoružavanja, važno je napomenuti, ipak je u padu. Veliki broj policijskih akcija uspio je stati na kraj gomilanju “kućnih arsenala”, tako da su ovi brojevi, iako i dalje vrlo visoki, u odnosu na 2011. godinu praktično prepolovljeni, a prema podacima UNDP-ja, samo u proteklih deset godina u zemljama regije uništeno je 250.000 komada zaplijenjenog i predanog oružja.
