Zašto u BiH rastu cijene lijekova?
Život u Bosni i Hercegovini dodatno je otežan povećanjem cijena osnovnih namirnica, ali i poskupljenjem lijekova. Pandemija je uvjetovala veću potražnju, posebno dodataka prehrani i vitamina. Farmaceuti pravdaju povećanje cijena većim nabavnim cijenama. Najveći udar trpe umirovljenici koji su prinuđeni lijekove kupovati bez obzira na cijenu.
Agencija za lijekove i medicinska sredstva Bosne i Hercegovine radi izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u Bosni i Hercegovini na osnovu Pravilnika o načinu kontrole cijena. Visinu maloprodajne marže određuju entitetska ministarstva nadležna za poslove zdravlja, javlja BHRT.
Kontrolu cijena lijekova vrši farmaceutski inspektor Agencije i za sada nisu nađene neusklađenosti. Zašto su lijekovi jeftiniji u nekim zemljama okruženja?
“Na razliku u cijeni lijeka koju plaćamo svi mi, kao pacijenti i građani, utječu: niža maloprodajna marža (u Srbiji 12 posto u odnosu na BiH 20 do 25 posto) i niža stopa PDV-a (u Srbiji 10 posto u odnosu na BiH 17 posto)”, pojasnili su iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva.
Fondovi zdravstvenih osiguranja na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati i niže cijene od onih koji se odrede po pravilniku.
Kao primjer razlike u cijeni, uzeli smo lijek Plavix, koji se koristi kod kardiovaskularnih bolesti. Ovaj lijek u Srbiji iznosi oko 10 maraka, dok je cijena istog u BiH oko 25 maraka. Cijena ovisi i od dogovora proizvođača i države, kaže farmaceutkinja i direktorica ljekarne u Sarajevu Zdravka Gvožđar.
Entitetska ministarstva zdravstva svake godine usvajaju liste lijekova, na kojima je propisana cijena. Dolazilo je do poremećaja cijena lijekova koji se izdaju bez recepta, nakon dolaska pandemije. Također, jedan od razloga visokih cijena je i nedostatak zaliha kod domaćih ljekarni, dodaje Gvožđar.
“Što se događa kod proizvođača, to mi zaista ne znamo. Mi reagiramo na cijenu koju dobijemo, dodamo maržu i PDV. Mislim da je adresa taj PDV. Nijedna od zemalja okruženja nema PDV na lijekove veći od 10 posto”, kaže Gvožđar.
Predsjednica Komore magistara farmacije Federacije BiH Zahida Binakaj kaže kako se ne može raditi o slobodnoj procjeni.
“Imamo vrlo strogu kontrolu u ljekarskom sektoru jer zbog 0,01 feninga inspekcijske službe određuju rigorozne kazne”, kaže Binakaj.
Tvornice koje rade za srbijansko tržište imaju na području bivše Jugoslavije eminentne kuće, oni kontroliraju cijene svojom proizvodnjom.
Za razliku od Srbije, koja preuzimanjem licenci proizvodi većinu lijekova koji zadovoljavaju potrebe tržišta, Bosna i Hercegovina zadovoljava tek 25 posto od potrebne proizvodnje lijekova. To je prilika da sve one kuće koje izvoze svoje lijekove u BiH mogu utjecati na više cijene lijekova na našem tržištu.
