Za šest mjeseci BiH napustilo 81.000 ljudi
Odlazak stanovništva iz BiH, koji je, prema mišljenju mnogih, dosegao razmjere egzodusa, pandemija koronavirusa samo je privremeno usporila. S prvim popuštanjima mjera on je nastavljen i u ovoj godini. Prema podacima Unije za održivi povratak i integracije BiH, u prvih šest mjeseci 2021. našu zemlju napustilo je oko 81.000 osoba. ”Samo u USK evidentiran je odlazak 11.500 osoba, među kojima je oko 3.500 mladih. U pitanju su Sanski Most, Bihać, Bosanski Petrovac, Cazin… I mi smo iznenađeni ovakvim trendom, ali on je prisutan i u drugim dijelovima BiH. Iz Odžaka je u ovoj godini otišlo oko 1.500 osoba. Tu su i Ljubuški, Čapljina, Stolac, Mostar…
U ZDK ljudi ostaju bez posla u „Željezari“ i drugim firmama, pa su i u grupama, posebno iz Nemile i okolnih sela, otišli u Sloveniju i sada vode i obiteji”, kaže za Avaz predsjednica Unije Mirhunisa Zukić. Ona dodaje da je u razdoblju od 2013. godine do danas, na osnovu podataka iz mjesnih zajednica, lokalnih vlasti, nevladinih organizacija, socijalnih službi, Medžlisa IZ i terenskih suradnika, BiH napustilo oko 400.000 građana. ”Mladi od 18 do 30 godina čine 45 posto ukupnog broja. Oni odlaze zbog političke, ali i ekonomske situacije, jer nisu u mogućnosti da se zaposle”, dodaje Zukić.
Da je BiH već duže vrijeme u fazi demografskog kolapsa, upozorava analitičar Adnan Fehratbegović. Osim s odlaskom mladih, kvalificiranih kadrova, naša zemlja se suočava i s negativnim prirodnim priraštajem, pa je u prošloj godini imala za 16.809 više preminulih nego rođenih. ”Prema preliminarnim podacima iz prve polovice 2021., razlika između broja umrlih i novorođenih će još više rasti u odnosu na rekordno crnu 2020. godinu. Očekivati je da će do kraja godine BiH imati možda i za 25.000 više umrlih nego rođenih. Kada tome dodate ogromne migracije, jasno je da nam prijeti neviđena kataklizma. Bojim se da nadležni ne shvataju veličinu ovog problema”, kaže Fehratbegović.
Ekonomski analitičar Faruk Hadžić upozorio je da BiH nema evidenciju građana koji su napustili domovinu, ali da je, prema podacima Eurostata, zaključno s 2019. godinom, 444.957 bh. državljana imalo aktivnu dozvolu za stalni boravak u jednoj od članica EU. ”Na ovaj način država gubi trostruko. Prvi gubitak je ulaganje društva u obrazovanje jedne mlade osobe. Drugi gubitak je što ta osoba više neće trošiti novac u državi, a time ni plaćati poreze, osim tijekom jednokratne posjete. Treći gubitak je da smo kao država i društvo izgubili vrhunskog liječnika, poduzetnika, inovatora ili znansvenika, koji će sada doprinositi drugoj državi umjesto BiH”, pojašnjava Hadžić.
Hadžić kaže da se službena statistika slijepo drži podataka s popisa stanovništva iz 2013., prema kojem je BiH imala 3,5 milijuna stanovnika, ali je prije nekoliko godina Agencija za statistiku BiH priopćila da u BiH živi samo 2,7 milijuna ljudi. On ističe da BiH neće biti, nego već jeste zemlja staraca. ”Poseban problem s kojim ćemo se u narednim godinama susresti jeste ulazak velikog broja radnika iz javnog sektora u mirovinski sustav. To je ona armija glasača koja je masovno rasla nakon rata, gdje su izmišljana razna radna mjesta u javnoj upravi, agencijama, ministarstvima i javnim poduzećima. Svi oni su imali i imaju iznadprosječne plaće, tako da će imati i iznadprosječne mirovine, čime su oni koji su na vlasti napravili višestruku štetu kroz financiranje stranačkog zapošljavanja u preglomazni javni sektor i tjeranje mladih iz zemlje zbog nemogućnosti da ostvare svoje životne ciljeve u korupcijski zarobljenoj državi”, navodi Hadžić.
