Važno otkriće kineskih znanstvenika: moglo bi postojati čak 30 sojeva korone, najsmrtonosniji su se širili u Europi i New Yorku
Moglo bi postojati čak 30 sojeva koronavirusa, a neki od njih mogli bi stvarati i do 270 puta veće količine virusa, što znači da su značajno opasniji.
Upravo to je rezultat kineske studije rađene na Sveučilištu Zhejiang kojom su otkriveni deseci mutacija, od kojih 60 posto odnosno 19 ranije nikad nije viđeno. Naime, stručnjaci od početka pandemije Covida-19 upozoravaju na nepredvidivost ovog virusa i mogućnostima za mutacije za koje se samo pretpostavlja u kojem se razdoblju mogu dogoditi. O tome ovisi i mogućnost bržeg pronalaska lijeka ili cjepiva, prenosi Jutarnji list.
RAZLIKE U ZEMLJAMA
Neke od tih mutacija pojačale su sposobnost virusa da uđe u stanicu, a druge pak da se brže razmnožava. Najsmrtonosniji sojevi bili su genetski slični onima koji su se širili u Europi i New Yorku, tvrde kineski znanstvenici i dodaju da su manje agresivni sojevi bili pronađeni u zapadnom dijelu SAD-a.
Istina, studija se temelji na za sad malom broju kineskih pacijenta, ali nedvojbeno dokazuje da mutacije utječu na težinu bolesti. Nema objašnjenja zašto su baš ti agresivni sojevi stigli u Europu i New York.
KOLIČINA VIRUSA
No, znanstvenici naglašavaju da su virusi poznati upravo po tome da stalno mutiraju ne bi li prevladali otpornost imunološkog sustava. To se poklapa s već ranije utvrđenom činjenicom da je primjerice u New Yorku vladao smrtonosniji B tip virusa, a na zapadnoj obali SAD-a tipa A manje agresivan. Objašnjenje znanstvenika je da je tip A stigao u SAD iz Kine, a da je tip B soja virusa u New York stigao iz Europe.
Tim znanstvenika profesorice Li Lanjuane testirao je koliko učinkovito virus može zaraziti i ubiti ljudsku stanicu u laboratoriju. Virusno opterećenje (količina virusa) procjenjivalo se nakon jednog, dva, četiri i osam sati kao i nakon 24 te 48 sati.
Gledao se i citopatski učinak (specifičan učinak) čak tri dana nakon eksperimenta. Pokazalo se da su najagresivniji sojevi stvorili do 270 puta veću količinu virusa. Upravo ti sojevi koji su stvarali najveće virusno opterećenje doveli su do većeg omjera smrtnosti stanica.
“Naši rezultati pokazali su da mutacije mogu imati izravan utjecaj na virusno opterećenje i smrtnost, odnosno da mogu utjecati na patogenost (sposobnost izazivanja bolesti). Kineski tim pronašao je neke od najsmrtonosnijih mutacija u Zhejiangu, gradu u kojem je i sveučilište gdje je rađena studija. Upravo te mutacije zabilježene su u nekoliko snažno pogođenih zemlja poput Italije i Španjolske, a potom i u New Yorku.
AGRESIVNOST
No, znanstvenici, kako prenosi Jutarnji list, napominju da to nikako ne znači da blaža mutacija ujedno znači nizak rizik za smrtnost i navode primjere dvoje pacijenta koji su se teško razboljeli iako se radilo o slabijem soju virusa, ali sigurno je da će agresivnija mutacija učiniti više štete kod većeg broja pacijenata. Ističu također da se utječaj čestih mutacija mora uzeti u obzir prilikom razvora lijekova i cjepiva.
