Vaganj – Kamešnica: Održana komermoracija za nevine žrtve Husine jame
U subotu 4. rujna kod Husine jame na Vagnju – Kamešnica, obilježena je 22. obljetnica organizirane komemoracije za sve nevine žrtve komunističkog režima, koje su ubijene i bačene u jamu tijekom Drugoga svjetskog rata i poraća.
Misnim slavljem predsjedao je gvardijan i upravitelj Svetišta Gospe Sinjske fra Ante Čovo uz koncelebraciju profesora u miru fra Bože Norca-Kljaje i župnika Župe Čuklić kod Livna fra Josipa Jukića. Na misnom slavlju koncelebriralo je još 10 svećenika iz Cetinskog i Livanjskog dekanata. Mješoviti zbor iz više župa pjevao je za vrijeme mise pod ravnanjem s. Vjere Gulić katehistice i pastoralne suradnice u Župi Bajagić – Obrovac Sinjski, prenosi Informativna katolička agencija.
U homiliji osvrćući se na evanđeoski ulomak (Mt 10, 17-22), u kojem Isus govori apostolima da će zbog njega od ljudi biti progonjeni, predsjedatelj slavlja fra Ante Čovo je kazao: „Život je uvijek žrtvovanje sebe ili drugoga. Mi ljudi redovito žrtvujemo druge. Povijest ljudskoga roda je puna nevinih žrtava koje vape u nebo. Narodna vojska i narodna vlast je žrtvovala sve koji im nisu bili po volji. Naš Bog žrtvuje samog sebe, kako bi spasio nas ljude. Ljubav je ono žrtvovanje koje nas čini sličnima Bogu, sposobnima odgovoriti na izazove zla dobrom. Mi, učenici Isusovi, trebamo shvatiti da Učiteljevo otajstvo je i naše. Mi, zbog straha da ćemo patiti i umrijeti, zatvaramo se u sebe branimo se, čineći zlo sebi i drugima. Kada ćemo konačno shvatiti da nije zlo patiti i umrijeti, pa ni biti ubijen, nego da je zlo činiti da drugi pati i da umre? Progoni, procesi, ogovaranja, spletkarenja, osuđivanja, ne trebamo se braniti niti optuživati. Nažalost mi u takvim situacija govorimo sami od sebe. Govorimo ljudski: obrana, osveta: ljutnja, srdžba, uzvraćanja, proklinjanje… Ne smije u nama govoriti duh straha sebeljublja, duh ljutnje i osvete. U nama treba zboriti Duh Oca i Sina; ljubav prema braći i sestrama, počevši od progonitelja. Tko nosi ljubav, primit će mržnju, jer u njemu mržnja pronalazi svoj kraj. Ljubav koja je Krista dovela na zemlji, podigla je mnoge mučenike sa zemlje u nebo. Život je dar. Spašen je onaj život koji je darovan. Spašeni smo darovanim životom i pozvani smo darujući život spašavati druge, zaključio je predsjedatelj.
Na misi i komemoraciji se okupilo oko dvije tisuće vjernika iz cetinskog i livanjskog kraja, među kojima su bili konzul Republike Hrvatske u Livnu Tomislav Vrdoljak, saborski zastupnik i gradonačelnik Sinja Miro Bulj, splitsko-dalmatinski dožupan Ante Šošić, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ministarstva hrvatskih branitelja Ivona Paltrinieri, brigadir u miru Jozo Šerić, gradonačelnik Trilja Ivan Bugarin, načelnik Hrvaca Dinko Bošnjak, gradonačelnik Livna Darko Čondić, predsjednik Gradskog vijeća Grada Sinja Petar Župić, predsjednica Gradskog vijeća Grada Vrlike Anita Blažević, predsjednik Viteškog alkarskog društva Sinj Stipe Jukić, izaslanstvo Općine Otok, predstavnici političkih stranaka, Herceg-bosanske županije, udruga proisteklih iz Domovinskog rata, potomci nevinih žrtava te ostale osobe iz javnog, kulturnog, političkog i društvenog života.
Spomen-slavlje završilo je molitvom odrješenja nad Husinom jamom, a vijence su položili nazočna izaslanstva s područja Hrvatske i Bosne i Hercegovine koja su nazočila na misnom slavlju.
Pokretač svih dosadašnjih komemoracija i hodočašća od 1999. godine bio je fra Bože Norac-Kljajo i Samostan Gospe Sinjske. Fra Bože je godinama s vjernicima i dobročiniteljima uređivao Spomen područje Husina jama. Na kraju misnog slavlja zahvalio se svima koji su na bilo koji način pomagali u izgradnji spomen-kapele, oltara i cijelog prostora oko Husine jame, kao i onima koji su ove i ranijih godina pomagali u organizaciji obilježavanja ovog spomena na nevine žrtve. U svom govoru istaknuo je kako je Hrvatska turistička zemlja s tisuću otoka, ali da ona ima i tisuću jama poput Husine u kojima su žrtve komunističkog režima, a još puno njih nije istraženo, te pozvao sve mjerodavne institucije da prionu poslu i istraže sva stratišta, kako bi se nevinim žrtvama dostojno mogla odati počast.
