UTRKA ZA ŠEFA HDZ-a RH: Trojica protiv jednoga
Počela je utrka za čelna mjesta u stranci koja broji oko dvjesto tisuća članova i bit će jednako napeta i zanimljiva kao i predsjednički izbori. Od ishoda će ovisiti pozicija trenutno vladajuće stranke, kao i budući smjer državne politike.
Svoju su zajedničku kandidaturu najavili Miro Kovač, Davor Ivo Stier i Ivan Penava koji su već nazvani “trojnim paktom” s implicitnom asocijacijom na zna se što. Tomislav Karamarko je ipak pametno zaključio kako on ne bi imao izgleda pa je odustao. Andrej Plenković će se, naravno, također kandidirati.
Izgledi spomenute trojice temelje se na slabostima Plenkovićeva HDZ-a i to gledajući, dakako, iz perspektive onih koji će odlučivati o izboru. One su poznate i puno puta spomenute, a svode se na sljedeće: koalicija s HNS-om i SDSS-om, bijeg od stvarne desnice prema imaginarnom centru, ignoriranje kršćanskih moralnih vrijednosti, izbjegavanje ili čak krivotvorenje volje naroda izražene u zahtjevima za raspisivanjem dvaju referenduma, prevelik broj afera vezanih za niz ministara, obranaški stav prema klevetama o “reustašizaciji”, financiranje neprijateljske propagande, eutanaziranje unutarstranačke oporbe, što se sada vraća u obliku snažne konkurencije.
HDZ nije na predsjedničkim izborima poražen drugi, već treći put, uzmemo li u obzir pomalo zaboravljene izbore u Županiji ličko-senjskoj, gradu Gospiću i Ogulinu, što je već tada moralo biti jako znakovito. Unatoč svemu, Plenković je uvjeren kako je na pravom putu, a kad bi nešto i htio mijenjati prekasno je. Dakako, i on ima svog konja za utrku.
Doista se među tim europskim političarima od malog i velikog formata drži suvereno, čak superiorno. No pitanje je koliko to običnog člana stranke može impresionirati. On se s razlogom može hvaliti određenim gospodarskim uspjesima Vlade, koja je međutim opterećena onim što Stier uporno naziva klijentelizmom.
Pojedini ministri i dio vodećih ljudi županijskih i gradskih organizacija otvoreno je izjavio svoju potporu predsjedniku stranke, ali i ovdje stoji pitanje od kolike će mu to pomoći biti jer to iskazivanje privrženosti vođi može biti iritantno, podsjećajući na neka stara vremena i doživljavajući se kao pritisak na savjest.
Važno je, a možda bude i presudnim, tko će i kako brojati glasove jer nema tu baš kontrole kao na državnim izborima. Tamo devedesetih birao se predsjednik splitske gradske organizacije. Prisutni dužnosnik iz središnjice pokupio je listiće i rekao kako će o rezultatima javiti iz Zagreba. A evo i u Iowi, u demokratskoj Americi i u demokratskoj stranci još se broje glasovi stranačke nominacije, piše Slobodna Dalmacija.
