“U vrećici nosim tek nekoliko najosnovnijih namirnica, a potrošila sam 50 KM”
Česta i nimalo beznačajna poskupljenja osnovnih životnih namirnica koja su obilježila godinu iza nas nastavljena su i u 2022., bez naznake da bismo u skorije vrijeme mogli dočekati stabilizaciju cijena. Cijene osnovnih životnih namirnica u Bosni i Hercegovini posljednjih godinu dana su značajno porasle, što sve više zabrinjava građane te se odražava na ionako nizak životni standard.
Inflacija raste iz mjeseca u mjesec, plaće stagniraju, a za osnovne životne namirnice potrebno je izdvojiti dobar dio prosječne plaće. U usporedbi s potrošačkim cijenama iz siječnja prošle godine, s najnovijim podacima koje je objavila Agencija za statistiku BiH, cijena nekih osnovnih životnih namirnica porasla je i za 100 posto, piše Večernji list BiH.
Što nas čeka?
Primjera radi, za litru ulja prije godinu dana trebalo vam je 2,40 KM, dok je cijena ove godine veća za 1,10 KM. Građane je najviše šokirala cijena šećera, s 1,10 KM za godinu dana skočila je na 1,60 KM. Maslac je postao “suho zlato”, jer je za kilogram ove sada luksuzne namirnice potrebno izdvojiti 23,70 KM.
Domaći proizvođači i prerađivači hrane, kao i trgovci, potvrđuju da ne pamte godinu koju je obilježio veći broj poskupljenja, kao što je slučaj s 2021., a nisu optimistični ni kad je riječ o 2022.
Bogdan Marjanović, predsjednik Asocijacije samostalnih trgovačkih radnji banjolučke regije, smatra da su dosadašnja poskupljenja bila “tiha”, u odnosu na ono što nas čeka.
– Kako cijene idu gore, ljudi sve više bježe od roba koje im nisu prijeko potrebne. Neki, također, reduciraju potrošnju i onih najosnovnijih namirnica. Ako su, na primjer, kupovali četiri litre ulja mjesečno, sad se trude uklopiti se u tri – rekao je nedavno za EuroBlic Marjanović.
Građani se žale da u vrećicama iz trgovine donose sve manje proizvoda za koje izdvajaju više novca.
“Ovo je užas. Maloprije sam izišla iz trgovine i vjerujte da sam hodala ulicom i gledala u vrećicu što sam kupila. Platila sam 50 KM i sve nosim u samo jednoj vrećici, to je tek par artikala. U šoku sam. Sve više se bojim budućnosti. Što nas čeka, hoćemo li imati novca barem za hranu”, kazala je gospođa iz Mostara.
Ovakvih i sličnih priča je mnoštvo. Proizvodi su u sve manjim pakiranjima i po većoj cijeni. Sindikalna potrošačka košarica koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za siječanj 2022. godine iznosi 2357,04 KM i za 91,37 KM je skuplja od potrošačke košarice za prethodni mjesec. A potrošačku košaricu čini samo najosnovnije.
Divljanje cijena
Lani su zabilježene i rekordne cijene povrća, a u prosincu 2021., u usporedbi s istim mjesecom 2020., kupus i krumpir bili su dvostruko skuplji, cijena svježih krastavaca bila je viša za 52 posto, crnog luka za 37, mrkve za 24 posto. Pa i one namirnice koje su nekad smatrane sirotinjskom hranom nisu više nimalo pristupačne.
Ponukani riječima gospođe iz teksta, provjerili smo što se sve može kupiti od hrane za 50 KM.
Tako smo uzeli litru ulja koja košta 3,50 KM, kilogram šećera je 1,60 KM, 500 grama svježeg sira je 7,35 KM, pakiranje od 30 kom jaja je 8,50 KM, litra jogurta 2,10 KM, litra mlijeka 1,50 KM, 500 grama kajmaka 7,90 KM, 250 grama maslaca 6 KM, kilogram pilećih prsa je 8,85 KM, s ovim smo već stigli do 47,30 KM. Ostalo nam je još 2,70 KM za to smo uzeli 1 kg soli za 1 KM i vrećicu od 400 gr jeftine tjestenine za 1,70 KM. Uzimali smo neke srednje vrijednosti, ni najskuplje niti najjeftinije na tržištu.
Dakle, gospođa je bila u pravu, sve to stane u jednu vrećicu i tek je mali dio potreba jedne obitelji. Mnogi građani odriču se u svoje i uime svoje djece osnovnih stvari koje im omogućavaju normalan život jer ne mogu sebi priuštiti normalne stvari. Poskupljenja najviše na koži osjete građani s nedovoljnim primanjima i malim mirovinama. Teško mogu platiti račune i podmiriti mjesečnu potrošačku košaricu. Osobito teško je umirovljenicima s minimalnim mirovinama. One su dostatne tek za režije i lijekove, kao da ti ljudi ne trebaju jesti.
“Dok izmirim sve prema državi, platim režije te kupim lijekove, za hranu mi ostane vrlo malo. Pratim akcije u trgovinama pa kupim i napola trule jabuke, jer koštaju manje od marku. Kupujem na komad, jedan krumpir, jednu mrkvu, jedan limun i tako…”, kaže 80-godišnja umirovljenica. Nažalost, nije jedina, u BiH je ovakvih priča na stotine tisuća.
