U Federaciji 109 farmi uzgaja magarce, u RS-u nijedna

Farme u BiH koje se bave isključivo uzgojem magaraca su rijetke, iako je magareće mlijeko jedno od najzdravijih, ali i ujedno najskupljih na svijetu.

Prema podacima Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS, u ovom entitetu nema registriranih uzgajivača magaraca, pišu Nezavisne novine.

“U RS se magarci uglavnom mogu pronaći kod pojedinih ovčara, koji ih koriste za prijevoz tereta, te možda u pojedinim konjičkim klubovima za razonodu”, rekli su u Ministarstvu.

U Ministarstvu poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva FBiH kažu da u FBiH ima 109 poljoprivrednih gospodarstava koja su u registar prijavila magarce u svom posjedu.

Da je uzgoj ovih životinja divan i unosan posao, potvrđuje i Alen Jusupović, vlasnik farme magaraca “Mali farmer” kod Zavidovića, koji trenutno ima oko 65 magaraca.

Ističe da se njegova obitelj i on uzgojem magaraca bave od 2012. godine, kada je kao student osvojio prvo mjesto na studentskom natjecanju “Imam ideju”.

“Ideja je nastala guglanjem i analizom situacije na tržištu u BiH. Bio je to startup koji je, zahvaljujući našem entuzijazmu i želji da uspijemo, ušao u sedmu godinu postojanja”, kazao je Jusupović.

Osim proizvodnjom magarećeg mlijeka, čija se cijena kreće oko 10 KM za 100 mililitara, ova farma izrađuje i sapune, kreme, balzame za usne, šampone i maske za lice.

“Posebno smo ponosni jer smo prije mjesec dana u promet pustili bebi kremu od magaraćeg mlijeka. Cijene proiyvoda su prilagođene našem tržištu, pa se kreću od pet KM, koliko iznosi balzam za usne od magarećeg mlijeka, do bebi kreme, koja iznosi 20 KM”, rekao je Jusupović.

Ističe da su njihovi proizvodi svoj put našli i do zadovoljnih korisnika u SAD, Australiji, Maleziji kao i u gotovo svim zemljama Europe.

“Naša tvrtka nije registrirana za izvoz, ali smo postali prvaci u neizravnom izvozu, gdje turisti koji nas posjete kupe proizvode i nose ih u svoje zemlje”, rekao je Jusupović.

Poticaja od resornog ministarstva nije bilo puno, prema njegovim riječima, ali se trude uspjeti bez pomoći vlasti.

U BiH su rijetki koji se odluče imati farmu isključivo magaraca, a Jusupović kaže da farmeri izbjegavaju animalnu proizvodnju jer se za razliku od strojeva životinje ne mogu isključiti.

“U uzgoju stoke ne postoje blagdani, slododni dani, vikendi i godišnji odmori. Samo istinski zaljubljenici mogu se baviti ovim poslom. Ako je novac jedini i osnovni cilj, onda je čitav biznis osuđen na propast”, rekao je Jusupović.

Kao najveći problem uzgoja magaraca on navodi spor birokratski aparat, kao i problem manjka iskustva u veterinarskom praćenju životinja.