U FBiH zbog nesreća na poslu ozlijeđeno više od 900 radnika, devet ih nije preživjelo
Ozljede na radu u Federaciji Bosne i Hercegovine i dalje su česte, a tijekom prošle godine zabilježeno je devet smrtnih slučajeva prouzročenih tim ozljedama. Najviše ozljeda zabilježili su inspektori Federalnog rudarskog, termo i elektroenergetskog inspektorata. Riječ je o 737 ozljeda na radu, od čega je jedna bila sa smrtnim posljedicama, piše Večernji list BiH.
Što su prijavili inspektori
Županijske uprave za inspekcijske poslove prijavile su 166 ozljeda na radu, od kojih osam sa smrtnim ishodom. – Inspektori Federalnog rudarskog, termo i elektroenergetskog inspektorata u 2020. godini izvršili su ukupno 717 redovitih inspekcijskih nadzora, načinili 564 zapisnika, donijeli 441 rješenje o otklanjanju nedostataka te izdali 27 prekršajnih naloga u iznosu od 81.753 KM. U oblasti rudarstva i tunelogradnje evidentirano je 737 ozljeda na radu, od čega je jedna bila sa smrtnim posljedicama – navodi se u izvješću Federalne uprave za inspekcijske poslove.
Federalni inspektori za oblast radnih odnosa i zaštite na radu tijekom 2020. godine izvršili su ukupno 98 inspekcijskih nadzora, donijeli 39 rješenja o otklanjanju nedostataka i izrekli 31 prekršajni nalog u iznosu od 52.150 KM. Kako se navodi u izvješću Uprave za inspekcijske poslove FBiH, u oblasti radnih odnosa vršeni su redoviti poslovi posrednog inspekcijskog nadzora po predstavkama i pritužbama radnika, sindikata itd. – Županijske inspekcije prijavile su ukupno 166 ozljeda na radu, od kojih osam sa smrtnim ishodom – navode iz Federalne uprave za inspekcijske poslove. Ističu kako su u navedenom razdoblju prijavljena 372 nova radilišta. Posebna pozornost bila je posvećena radu JU Zavod za zbrinjavanje mentalno invalidne djece i mladih Pazarić.
Zaštita na radu
Kada je riječ o ozljedama na radu, ranije su iz Federalne uprave za inspekcijske poslove istaknuli kako se najčešće bilježe ozljede u građevinarstvu, šumarstvu, metalskoj i namjenskoj industriji jer se radi s eksplozivom. Do nesreća dolazi i uslijed nesretnog slučaja, ali i zato što poslodavci ne poklanjaju puno pozornosti zaštiti na radu ili imaju problem s nedostatkom novca za zamjenu rizičnih strojeva modernijima. Iz Sindikata upozoravaju kako su potrebni dodatni inspekcijski nadzori s obzirom na to da se još uvijek događa da radnici nemaju potrebnu zaštitnu opremu ili im poslodavac naredi da je sami sebi osiguraju. Velik broj ozljeda na radu još uvijek se i ne prijavljuje jer su nerijetko osobe koje dožive ozljedu neprijavljene, odnosno rade “na crno”, što je drugi problem s kojim se treba uhvatiti u koštac.
Nerijetko radnik ozljedu na radu ne prijavljuje zbog straha da će ostati bez posla. Pomaci u ovoj oblasti očekuju se tijekom ove godine s obzirom na to da je krajem prošle na snagu stupio novi Zakon o zaštiti na radu kojim se uređuju prava, obveze i odgovornosti poslodavaca i radnika u vezi s provođenjem i poboljšanjem sigurnosti i zaštite zdravlja radnika na radu, kao i opća načela prevencije te sustav pravila sigurnosti i zaštite zdravlja na radu, čijom se primjenom postiže sprječavanje ozljeda na radu, profesionalnih oboljenja i drugih oboljenja u vezi s radom, kao i zaštita radne okoline te druga pitanja u vezi sa sigurnošću i zaštitom zdravlja na radu.
Posebna zaštita propisuje se radi očuvanja duševnog i tjelesnog razvoja mladih, zaštite žena od rizika koji bi mogli ugroziti ostvarivanje majčinstva, zaštite osoba s invaliditetom i profesionalno oboljelih osoba od daljnjeg oštećenja zdravlja i umanjenja njihove radne sposobnosti i očuvanja radnih sposobnosti starijih radnika u granicama primjerenim njihovoj životnoj dobi.•
