U BiH veća informatička pismenost, evo za što se sve koristi internet
Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, internet se u velikoj mjeri koristio za telefoniranje i video pozive (90,6 posto ispitanika), slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera… (78 posto), učešće na društvenim mrežama kao što su Facebook i Twitter (68,3 posto). Čitanje internet-portala, online novina i časopisa koristilo je 65,6 posto ispitanika, pronalaženje informacija o proizvodima i uslugama 67,2 posto, a značajan broj ispitanika koristilo je internet za gledanje video sadržaja preko besplatnih servisa poput YouTubea – 58,4 posto, piše Faktor.
Zanimljivo je da su građani treće životne dobi (od 65 do 74 godine starosti) internet najčešće koristili za telefoniranje i videopozive (97,1 posto), kao i za slanje online poruka preko Skypea, Messengera, WhatsAppa, Vibera i slično (85,7 posto).
– Pa vrijednost Zooma je skočila u vrijeme pandemije za više od 1000 posto, a Zoom se možda najviše koristi za te videopozive, konferencije – prokomentirao je Osmić.
Mladi (od 16 do 24 godine starosti) su internet najčešće koristili za učešće na društvenim mrežama – 87 posto, dok su usluge internet-bankarstva najviše koristili građani između 35 i 44 godine starosti.
Torbe, nakit, bijela tehnika
Kada je u pitanju naručivanje roba i usluga preko interneta, najčešće su to bili odjeća, obuća ili pribor poput torbi i nakita (56,1 posto), namještaj, kućni pribor poput tepiha i zavjesa te proizvodi za vrt (21,6 posto), kao i bijela tehnika i potrošačka elektronika (18,8 posto).
Kako navode iz Agencije za statistiku BiH, rezultati istraživanja o upotrebi informacijsko-komunikativnih tehnologija pokazali da skoro 73 posto kućanstava imaju pristup internetu, s tim da je ovaj postotak malo veći u gradovima.
No značajne razlike se mogu primijetiti kada se uspoređuje pristup internetu u kućanstvima s djecom mlađom od 16 godina (91,4 posto) i kućanstvima bez djece mlađe od 16 godina (65,5 posto). Jaz je vidljiv kada se gledaju mjesečni prihodi, pa tako pristup internetu ima skoro 94 posto domaćinstava s prihodima većim od 1.000 KM, dok tek 42,2 posto kućanstava s prihodima nižim od 500 KM može pristupiti internetu.
Računare najviše koriste studenti (skoro sto posto), zatim zaposleni (87,3 posto), ali i nezaposleni (69,5 posto). Broj korisnika računara se povećao za 3,5 posto u 2020. godini u odnosu na 2019. godinu i taj procenat raste. No i dalje ima 23,8 posto osoba koje nikada nisu koristile računar.
