Tomislavgrad u Europi prije ostatka BiH: Vjetrenjače uskoro počinju s radom!
Već su i naši roditelji živjeli u vremenima u kojima je bilo nemoguće učiniti išta što za sobom nije iziskivalo potrebu električne energije. Bez električne energije život je nemoguć, a načini na koje se ona dobija u većim količinama zahtijevaju inženjerske poduhvate.
Jedan od načina su vjetroelektrane. Prvu takvu u Bosni i Hercegovini vjetar će uskoro ‘propuhati’ u tomislavgradskoj općini, na području Mesihovine.
Projekt je to i to prvi ovakve vrste u Bosni i Hercegovini. Elektroprivreda Hrvatske zajednice Herceg-Bosne formirala je i jedan poseban odjel unutar svoje organizacijske strukture koji će cijelu priču privesti kraju.
Vjetroelektrana u Mesihovini bit će jedna od regionalnih sila u ovom polju, odnosno, peta najjača od zemalja u susjedstvu. Imat će 22 vjetroagregata tipa SWT-2.3-108 ukupno instalirane snage 50,6 MW i godišnje proizvodnje 165 GWh.
Ukupna vrijednost ovog projetka iznosi oko 81 milijun eura. Milijun eura je donirala njemačka Vlada, 71 milijun je pribavljen u kreditima, a ostatak su sredstva JP EP HZ HB.
Za povijest BiH
31. kolovoza ove godine Bosna i Hercegovina se priključila drugim svjetskim zemljama koje prikupljaju struju na ovaj način. Naime, taj dan je dovršena kompletna montaža prvog vjetroagregata.
Vezani za Siemens
Veći dio ove investicije vezan je za Siemens, a ova tvrtka će održavat i servisirsti vjetrenjače prve dvije godine. Do kraja 2017. vjetrenjače na Mesihovini će se pokrenut na vjetru i na taj način imenu općine Tomislavgrad dati još jednu kraljevsku potvrdu.
Infrastruktura, ceste, radna mjesta
Ovaj projekt otvorit će i nova radna mjesta a sami možemo zaključit da će se neke stvari promijeniti nabolje kad je u pitanju prometna infrastruktura. Mesihovina nije jedini ovakav projetk, EP HZ HB radi ih još nekoliko na području Hercegovine, no ovaj je najdalje otišao što se tiče izvedbenog djela.
Nakon otvorenja vjetroelektrane, 94% nominalne snage postrojenja EP HZHB će dolaziti od hidroelektrana, a 6% od energije vjetra. Točan udio proizvodnje je teško procijeniti, a jako će varirati od godine do godine ovisno o vremenskim prilikama. Ovo je račun pod idealizirajucom pretpostavkom da i hidroelektrane i vjetroelektrane rade 365 dana u punom pogonu. Vjetroelektrana je značajna jer će to biti prvi megavati mostarske elektroprivrede neovisni o kiši i hidrološkim prilikama.
Dnevnik.ba
