Tomislavgrad ima stotine spilja, a još ih toliko treba dijagnosticirati, obići i raditi
U Tomislavgradu je u tijeku petodnevna, 9. po redu Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija “Ponor Kovači – Izvor Ričine 2018.”.
Organiziralo ju je tomislavgradsko Speleološko društvo “Mijatovi dvori”, a suorganizatori su Udruga “Naša baština” Tomislavgrad, BIOSPELD – Biospeleološko društvo u Bosni i Hercegovini te ADIPA – Društvo za istraživanje i očuvanje prirodoslovne raznolikosti Hrvatske Terra Dinarica. Ekspedicijski kamp smješten je u planinarskom domu Planinarskog društva “Orlova stina” na Blidinjskom jezeru. Piše Večernji list BiH.
Spuštanje u nepoznato
U kampu svakoga jutra doručak i radni sastanak. Određuje se plan istraživanja i raspored ekipa, a onda pokret. Sa željom da dočaramo bogatstvo podzemlja, i mi se spuštamo u nepoznato. Oprezno uz pomoć konopa i savjeta Miće Šarca, našeg domaćina iz Udruge “Naša baština”, spustili smo se u predvorje spilje Listvača. Naziv je dobila valjda po kamenju koje tvori neku vrstu stuba, zapravo ljestvi, ali prilično široko razmaknutih. Pred nama pod svjetlima lampi otkriva se bajkoviti svijet spiljskog nakita, ali i flore i faune. U spilji susrećemo “starog” znanca, Josipa Markovića, predsjednika SD “Mijatovi dvori”. Bili smo s njim i za prethodnih ekspedicija u spilji Dobra na izvoru Vrila. Pitamo koliko je ovakvih objekata na tomislavgradskom području.
– Mi smo već bili u nekih 200 objekata, a znamo za još oko 200 njih, a sigurno ih ima još toliko koje treba dijagnosticirati, obići i raditi – govori nam Josip, a do njega je naš poznanik iz ranijih pohoda Roman Ozimec, prof. dr. sc. biospeleolog i nevjerojatna radilica. On je u kampu od samih početaka, tako da mu je to deveta ekspedicija po redu. Kaže kako je svugdje bilo zanimljivo, ali ovoga puta posebno ističe spilju Dahna iznad naselja Omerovići.
– Dahna je spilja koja sve ima. Prvo, ona ima više od kilometra kanala, najvjerojatnije, sad crtamo detaljno, pa ćemo vidjet koliko će ih biti, ali bit će vjerojatno više. Ona je fenomenalno arheološko nalazište, to je neviđeno paleontološko nalazište s više od 300 legala spiljskoga medvjeda – govori nam Roman, a Josip dodaje: – Dahna je svjetski fenomen, to nema nigdje, ni u Africi, ni Aziji, ni na jednom kontinentu na svijetu nema lokaliteta s više od 350 legala spiljskoga medvjeda, ali to nije samo 350 legala, slobodan sam reći više od tisuću jedinki kako je unutra.
Zatvorena za javnost
Ta spilja odnedavno je odlukom Općinskog vijeća Tomislavgrad zatvorena za javnost kako bi se, kako nam je naš sugovornik kazao, spriječila njezina daljnja devastacija. Ona, prema Romanovu mišljenju, može biti i ogledni primjer za poduku mladih ljudi, školaraca, ali i stručnjaka različitih profila. A njih i u ovoj, kao i u svim prethodnim ekspedicijima, ima različitih profila. Jedni se bave mikroorganizmima, drugi biljnim vrstama, treći geografijom, arheologijom, speleologijom, geologijom, hidrologijom…
Uz obilje znanja, ovakva istraživanja zahtijevaju i dobru fizičku spremu, potvrdio nam je to ženski dio ekipe, a Najla Baković, biologinja po struci, članica ADIPA-e iz RH, dodala: – Treba, doista, ali mislim kako kod većine istraživača nadvlada zapravo ta znatiželja i onda nas to nekako vuče. Pa dobro, kada ovaj ispred vas prođe neki procjep u spilji, onda kažeš – pa, evo, ja sam onda malo sitnija pa možda ja isto mogu. I tako to ide. Nikad nećete ostati sami, speleolozi se jako brinu jedan za drugog.
A njezina kolegica iz BiH, izvanredna profesorica na PMF-u Sarajevo, inače članica BIOSPELD-a, govori nam o značaju duvanjskoga kraja: – Moram spomenuti kako radimo jednu knjigu tipskih lokaliteta, za 34 lokaliteta, od kojih je veliki broj upravo s Duvanjskoga polja, dakle, to su lokaliteti gdje je prvi put otkrivena vrsta i to je vrlo bitno.
O svemu tome pričali smo pod zemljom, a onda uspon prema svjetlosti i odmor na padinama vrtače koja završava spiljom Listvačom. Oko nas ljekobilje, bijeli i ljubičasti vrijesak, origano… i ugodna priča. Roman sprema epruvete sa sitnim životinjama u tečnosti te govori kako ovoga puta zbog nepovoljnih hidroloških uvjeta nisu mogli nastaviti istraživanje ogromnog podzemnog sustava spilja, kanala, jezera koji se nalaze na potezu od ponora Kovači do izvora Ričine u Prisoju. To je ostavljeno za dogodine.
