Tko kupuje zemljište oko Sarajeva i što to znači?

Državljani zemalja Bliskog istoka i sjeverne Afrike od 2012. godine do danas u Sarajevskoj županiji i okolici kupili su oko 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišta. Pokazalo je to višemjesečno istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo.

Zemljište i nekretnine kupovali osnivajući tvrtke. Državljani BiH uglavnom su bili zastupnici ili posrednici u ovim tvrtkama i trgovini, prenosi N1. No, tko su i gdje se nalaze stvarni vlasnici luksuzno zamišljenih naselja koja postaju većinom ilegalna gradilišta?

Oko 160 tvrtki vlasnici su 15,3 milijuna kvadratnih metara zemljišnih parcela u Sarajevskoj županiji i okolici. Radi kupovine zemljišta i planirane izgradnje, većinom luksuznih naselja, ove tvrtke masovno su osnivali državljani Saudijske Arabije, Kuvajta, Ujedinjenih Arapskih Emirata, Katara, Jordana, Sirije, Egipta, Libije… Značajan broj ilegalnih gradilišta vremenom je napušten. Probleme sve teže rješavaju općinske vlasti. Pitanje je zašto se s njima nisu suočili – pravovremeno.

“Investitori su namjeravali nastaviti gradnju resorta ili zgrada, hotela, pojedinačnih objekata. Međutim, planovi nisu išli onako kako su oni smatrali da bi trebali ići. Mnogi su sada došli u pat poziciju jer nemaju dokumente koji su im potrebni za legalizaciju, odnosno legalan nastavak izgradnje”, kazala je Mirjana Popović, Centar za istraživačko novinarstvo.

Ogromnim interesom investitora iz arapskih zemalja za izgradnju turističkih i stambenih naselja u Bosni i Hercegovini bavio se i Amarildo Gutić, novinar portala Žurnal i autor filma, znakovitog naziva, “Arapsko proljeće u Zlatnoj dolini”.

“Nakon upozoravajuće akcije Službe za poslove sa strancima – čini mi se da ostale institucije koje bi trebale brinuti o zakonitostima rada i svega što se događa u toj oblasti – nisu uradile svoj posao. Mi još uvijek ne znamo jesu li ta zemljišta i nekretnine kupljene ‘čistim’ novcem ili je u pitanju ‘pranje’ novca, tko stoji iza tih tvrtki, tko su vlasnici… I danas, kada odete na ta mjesta i pokušate stupiti u kontakt s vlasnicima – to će biti vrlo teško”, istaknuo je Gutić.

Vlasnike najčešće nije moguće naći, a ni značajan broj tvrtki ne nalazi se na navedenim adresama. To je pokazala ranija kontrola Službe za poslove sa strancima BiH. Na prijavljenim adresama nisu bile čak 469 – od 692 ispitane tvrtker. Bez reguliranog boravišnog statusa bilo je 158 vlasnika tvrtki, a za 113 osnivača ili suosnivača nije evidentiran ulazak u Bosnu i Hercegovinu.

“Mi smo tada pronašli nekoliko stranih državljana i njihovih tvrtki koji duguju ovoj državi milijunske iznose novca po osnovu poreza. Tada smo u akciju uključili i Poreznu upravu, a nakon toga i druge sigurnosne agencije – prije svega SIPA-u. Kasnije su proistekle i neke istrage koje su završile na Tužiteljstvu BiH”, izjavio je Slobodan Ujić, direktor Službe za poslove sa strancima BiH.

Na sceni nisu samo investicije, niti turizam – stava je akademik koji je među prvima upozoravao na problematične implikacije arapskih ulaganja.

“Nisu to investicije kao što mnogi žele reći, nije to ni turizam, već se prodaje – tlo pod nogama. U međuvremenu je počela prava navala, najezda migranata iz Azije i zemalja Afrike u BiH i to istovremeno s prodajom ovoga grunta. Također, istovremeno, na desetine mladih ljudi iseljava se iz BiH u Europu, a mi prodajemo grunt i naseljavamo ovdje migrante. Rezultat će biti, ako ne danas, nema nikakve sumnje – bit će fatalan u doglednoj budućnosti”, kazao je akademik Esad Duraković.

Iz Tužiteljstva Bosne i Hercegovine su bez konkretnih podataka na upit N1, a iz SIPA-e potvrda da su tijekom 2017. godine postupali po naredbama ove institucije.