Svjetska banka: BiH u najgoroj krizi u 25 godina, oporavak neizvjestan
Hoće li Bosna i Hercegovina u ovoj godini uspjeti ostvariti projicirani rast od 2,8 posto – pitanje je čiji odgovor zahtijeva dubinsku analizu trenutačnog stanja, projekciju strukturnih i institucionalnih reformi, kao i trendove na susjednim tržištima o kojima ovisi bh. gospodarstvo,piše Večernji list BiH.
Manja stopa
Zabrinjavajuće je pritom kako je taj projicirani rast manji za oko 37 posto u odnosu na regiju koja bi trebala rasti po stopi od 4,4 posto.
Podsjećamo, Svjetska banka je u nedavnom redovitom ekonomskom izvješću za zapadni Balkan dala projekcije i za Bosnu i Hercegovinu te je, između ostalog, upozoreno kako je BiH u prošloj godini zahvatila najgora recesija u posljednjih 25 godina, uz smanjenje ekonomskog rasta za 4,3 posto, u najvećoj mjeri zbog povećanja broja novih slučajeva zaraze COVID-19, pada potrošnje, investicija i potražnje iz inozemstva.
Iako očekujemo kako će u BiH ekonomski rast u 2021. dosegnuti 2,8 posto, dinamika i tijek oporavka krajnje su neizvjesni, napominje se u izvješću.
– Znamo kako se dosta toga može i treba učiniti sada kako bi se smanjile osjetljivosti koje je kriza istaknula, kao što su slabosti u zdravstvenom i obrazovnom sektoru i poslovnom okruženju – kaže Emanuel Salinas, šef Ureda Svjetske banke za Bosnu i Hercegovinu i Crnu Goru.
– Sada je vrijeme raditi ne samo na oporavku od krize već i na razvoju dugoročnih rješenja kojima će se izgraditi otpornija, inkluzivnija ekonomija u razdoblju nakon pandemije – dodao je.
U ovom se izvješću preporučuje da BiH nastavi na reformskom putu u smjeru rješavanja dugo prisutnih pitanja – ukorijenjenih strukturnih i institucionalnih problema, uz ocjenu kako BiH treba omogućiti iskorištavanje potencijala privatnog sektora i smanjiti veliku zastupljenost javnog sektora, uz stavljanje prioriteta na međunarodne integracije kroz investicije i izvoz.
– Sigurno primjećujemo neke pozitivne trendove u regiji, potaknute brzim djelovanjem mnogih zemalja na ublažavanju najtežih posljedica pandemije, ali posljedice pandemije na zdravlje i ekonomska devastacija i dalje će se osjećati – izjavila je Linda Van Gelder, regionalna direktorica Svjetske banke za zapadni Balkan, i dodala:
– Provođenje cijepljenja, uz rast povjerenja, potrošnje i trgovine, također će pomoći kako bi se održao ovaj zamah, ali zemlje moraju i dalje s pozornošću usmjeravati napore prema uvođenju i osnaživanju politika koje vode rastu, zaštiti zdravlja i jačanju ljudskog kapitala.
Niz čimbenika
Ekonomski analitičari, komentirajući ovo izvješće, primjećuju kako ono pokazuje da bi Bosna i Hercegovina mogla rasti sporije od susjednih zemalja regije, a to je ono što posebno zabrinjava.
Bosanskohercegovački ekonomski analitičar Admir Čavalić u izjavi za Večernji list upravo upozorava na tu situaciju te kaže kako na nju utječe niz čimbenika, počevši od postotka cijepljenja, oporavka tržišta i tržišta rada, negativnih trendova, izostanka reformi.
Ističe kako, nažalost, nastavljamo s trendom puzajućeg rasta koji je nedovoljan. U kontekstu reformi upozorio je kako se praktično i odustalo od zadataka koji su bili definirani zajedničkim setom reformi, odnosno reformskom agendom 2. Čavalić zaključuje kako će ove godine doći do oporavka, no naglasio je kako ne možemo biti zadovoljni stopom.
