Svaka najava ujedinjenja završavala je novim podjelama
Iz nekadašnjeg Saveza komunista Bosne i Hercegovine, odnosno Socijaldemokratske partije BiH, kao njegova samoproglašenog nasljednika, u proteklih četvrt stoljeća izrodilo se desetak drugih stranaka, piše Večernji list BiH.
Male šanse
Zajedničko im je da su kadrovski i politički bile vezane uz Sarajevo i druga većinski bošnjačka područja, da su strateški bile “na crti” bošnjačke nacionalne politike, ali i da su nakon određenog razdoblja prestale postojati ili se utopile u druge stranke. Ideja ujedinjene ljevice kod Bošnjaka provlači se još od prvih poslijeratnih godina, a njezina ambicija da se kao “građanska” proširi i na većinski hrvatska područja u Federaciji te na Republiku Srpsku pokazala se nerealnom.
No, ni unutar bošnjačkog političkog prostora do ujedinjenja ljevice nije došlo, a sve je izglednije da neće ni doći tako skoro. Prvi pokušaji su bili kroz zajedničke izborne nastupe, a kasnije i formalno ujedinjenje SDP-a i UBSD-a, stranke koju su osnovali članovi prijeratnog Saveza reformskih snaga Ante Markovića. Od tih kasnih devedesetih do danas kroz političku scenu prodefilirali su Unija socijaldemokrata (USD), Bh. socijaldemokrati (BHSD), Socijaldemokratska unija (SDU) i mnoge druge stranke i strančice, da bi prvi veći uspjeh izvan SDP-a ostvario tek Željko Komšić s projektom Demokratske fronte (DF). Pečat na utemeljiteljskom aktu nove stranke još se nije pošteno ni osušio, a DF su napustili neki od najbližih Komšićevih suradnika, formirajući Građanski savez (GS). Kasnije su se opet približili kroz koalicijski nastup na izborima prošle godine.
Šanse za ujedinjenje bošnjačke ljevice porasle su nakon tih izbora uspostavom Bh. bloka, koji je dugoročno trebao dovesti do jedinstvenog političkog djelovanja SDP-a, DF-a, Naše stranke i drugih stranaka slične orijentacije. Odlukom DF-a da se prikloni SDA u uspostavi vlasti, projekt Bh. bloka doveden je do propasti pa sada inicijativu za navodno ujedinjenje ljevice preuzima Komšić sa skupinom nezadovoljnih esdepeovaca najavljujući formiranje Socijaldemokratskog pokreta BiH.
Dodatne podjele
To što su među inicijatorima osnivanja ovog iznadstranačkog pokreta bivši lideri SDP-a i Naše stranke Zlatko Lagumdžija i Denis Gratz, te iskusni političari poput Ive Komšića, Mire Lazovića ili Rasima Kadića, ne jamči mu uspjeh. Naprotiv, velike su šanse da Socijaldemokratski pokret samo dodatno produbi podjele na ljevici jer izvan njega sigurno ostaje glavnina SDP-a kao, ipak, vodeće ljevičarske stranke u Sarajevu.
Za očekivati je i nove personalne sukobe, zbog kakvih su u nove stranačke, uglavnom neuspješne projekte, već kretali neki od inicijatora Socijaldemokratskog pokreta BiH. Zbog svoje otvorene probošnjačke politike te stranke, pokreti i političari odavno su izgubili šansu za pridobivanje naklonosti značajnijeg broja birača među Hrvatima i Srbima.
To znači da dugoročno od neke zajedničke socijaldemokratske stranke na cijelom prostoru BiH nema ništa. Ili barem nema dok se ne riješe ključna nacionalna pitanja u zemlji. •
