STRUČNJACI PROGOVORILI O VELIKOM PROBLEMU: ‘Mirovine su niske, a bit će još niže. Čeka nas jedna velika i neizbježna bitka…’
Poslodavci, ekonomisti i političari su raspravljali o budućnosti više od milijun hrvatskih umirovljenika, demografski i ekonomski pokazatelji nisu dobri, pa se okupljeni na konferenciji Izazov promjene slažu da mirovinski sustav treba mijenjati
Upitan sustav međugeneracijske solidarnosti, kasniji odlazak u mirovinu, veći bonusi za dulje ostajanje u svijetu rada, ali i kažnjavanje za ranije umirovljenje te povećanje doprinosa za drugi mirovinski stup – to je pet koraka koje su stručnjaci ocijenili važnima u budućnosti hrvatskog mirovinskog sustava. U suprotnom, kažu, starije građane čekaju sve manje mirovine i neizbježna bitka protiv siromaštva, piše Mirovina.hr.
Na trodnevnoj konferenciji Izazov promjene, koja se proteklog tjedna održala u Rovinju pravnici, poslodavci, ekonomisti i političari su raspravljali o budućnosti više od milijun hrvatskih umirovljenika. Demografski pokazatelji su loši, radnika i stanovnika sve je manje, umirovljenika sve više, a omjer rođenih i umrlih sve je nepovoljniji. Vrijednost rada i mirovine je mala, pa je čelnik mirovinskog fonda PBZ-a Dubravko Štimac predstavio plan.
“Naš mirovinski sustav baš nije pravedan i neće dovesti do rasta mirovina ako neće brzo rasti BDP, a to nekako ne mislimo da će se dešavati. Ne treba nam nikakva revolucija, nego evolucija. Potrebno nam je fino podešavanje sustava, evolucija prema pravednosti koja promiče kulturu rada, a ne kulturu zasluga. Konkretno, prvi stup ostaje temelj socijalne sigurnosti u starosti i slučajevima invalidnosti. Uz nove mjere na tržištu rada, bilo bi nužno uvesti vezivanje zakonske dobi za odlazak u mirovinu uz očekivano trajanje života. Drugo je umanjenje za raniji odlazak u mirovinu. Treba uspostaviti nagradu za kasniji odlazak u mirovinu. Na primjer, da tko ode u mirovinu sa 65 godina dobije jednokratnu nagradu 3.000 kuna, sa 67 od 5.000 kuna, a za 42 godine rada dobiva automatsko povećanje mirovine”, smatra Štimac.
Dulji životni vijek – dulji rad i dulji život u mirovini
Zamjenik direktora Hrvatske udruge poslodavaca, Bernard Jakelić također podržava produljenje radnog vijeka i povećanje izdvajanja doprinosa za dugi mirovinski stup, ali uz smanjenje troškova rada na nekim drugim stavkama, poput sustava međugeneracijske solidarnosti kojeg je nazvao oksimoronom. Ekonomist Danijel Nestić navodi kako životni vijek u Hrvatskoj raste, ali je i dalje kraći nego u razvijenim zemljama. Smatra da je određivanje dobi za mirovinu prema produljenju životnog vijeka jedino rješenje protiv politizacije pitanja mirovina.
“To ne znači da ako se životni vijek produži dvije godine da moramo dvije godine duže raditi. Blagodat napretka medicine treba podijeliti između razdoblja rada i duljeg uživanja u mirovini. Moguće je dakle i da duže radimo, ali isto tako i da duže vrijeme provedemo u mirovini”, smatra Nestić.
Rad uz mirovinu kao kazna
Ivana Vukorepa ne podržava proširenje prava na rad u mirovini te se zalaže za uplatu doprinosa u mirovinski sustav kroz sve oblike rada, pa čak i studentske ugovore, kako bi visina mirovina bila adekvatnija. Nestić je napomenuo da konkurencija na tržištu rada nije poštena, jer su studenti i umirovljenici spremni raditi za manje plaće, što poslodavcima odgovara.
“Postoji velika potražnja za jednokratnom isplatom mirovine, za nagradom, kao što je nekada u socijalizmu bio onaj sat koji ste dobivali od firme kada ste odlazili u mirovinu. To bi mogao biti motiv koji bi signalizirao ljudima da je u redu raditi dulje. Glavni problem hrvatskog mirovinskog sustava su niske mirovine i te mirovine će prema projekcijama biti sve niže i niže. Gotovo jedini način održivog dostignuća pristojne mirovine je da se povećaju uplate doprinosa u sustav”, smatra Nestić, koji rješenje vidi u smanjenju doprinosa za zdravstvo, jer se, smatra, standard ionako ne mijenja.
“U Hrvatskoj nas čeka jedna velika bitka, a to je borba protiv siromaštva u kojoj je mirovinski sustav i te kako pozvan sudjelovati. Naravno, ne uzimati onome tko je zaradio i dati onome tko nije, ali priznati sve godine staža i na to nadograđivati socijalna davanja iz proračuna da bi se postigla zadovoljavajuća razina socijalne sigurnosti. To je nešto što je pred nama, htjeli mi to ili ne”, zaključio je šef HSU-a Silvano Hrelja.
net.hr
