SPORAZUM KOJI JE MOGAO SPRIJEČITI RAT U BiH: Što je predviđao Cutileirov plan?
Mirovni prijedlog Europske zajednice, poznatiji kao Cutileirov plan, 18. ožujka 1992, potpisala su sva tri nacionalna lidera u BiH – Alija Izetbegović (SDA), Radovan Karadžić (SDS) i Mate Boban (HDZ BiH).
Plan je, podsjeća Hrvatski Medijski Servis, predviđao stvaranje tri konstitutivne nacionale jedinice u koje bi ušle većinske općine sve tri strane.
Muslimanskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 50 općina, odnosno 44 posto teritorije.
Ovako bi izgledala BiH prema Cutileirovom planu
The Carrington-Cutilero Peace Plan (green: Bosniak cantons, red: Serb cantons, blue: Croat cantons)
Srpskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi 37 općina, odnosno 44 posto teritorije /zbog veličine općina i vlasništva u katastru/, a hrvatskoj 20 općina ili 12 posto teritorije BiH.
Prema tom planu, BiH bi se sastojala od tri konstitutivne jedinice i svaka od njih, kao i središnje institucije BiH, zalagale bi se za zaštitu ljudskih prava i prava manjina.
Skupština bi se sastojala od dva doma – doma građana i doma konstitutivnih jedinica.
Međutim, Izetbegović je već 28. ožujka, nakon razgovora s američkim veleposlanikom u Jugoslaviji Zimermanom, odbacio plan.
Zimerman je tada obećao Izetbegoviću da će SAD priznati BiH ako odbaci Cutiljerov plan.
Portugalski diplomata Jose Cutileiro optužio je u više navrata Izetbegovića da je izazvao rat i masovne žrtve odbacujući sporazum koji je prethodno potpisao.
Teritorijalno-administrativna organizacija BiH prema Daytonskom sporazumu
Cutileiro je opisao Aliju Izebegovića kao osobu koja jedno govori u javnosti, a drugo privatno.
“Alija Izetbegović bi jedno govorio nasamo, a drugo javno. Na prvom ručku tijekom pregovora uvidio sam da je lažov i da mu se ne može vjerovati. On je uvijek odstupao od onog što je već bio prihvatio”, rekao je Cutileiro.
Politički analitičari su nakon potpisivanja Daytonskog sporazuma 1995. ocijenili da je to, u suštini, Cutileirov plan s određenim modifikacijama.
Kada se uporede mape koja je bila dodatak Cutileirovog pana i mapa koja je dio Daytonskog mirovnog sporazuma iz studenog 1995. vidi se da je, poslije tri i pol godine ratovanja, rezultat skoro isti.
“Pitanje je bilo – možemo li imati unitarnu Bosnu ili Bosnu iz tri dijela. Moje uvjerenje je bilo da samo trodjelna Bosna može uspjeti, što je potvrdio i Dejtonski sporazum”, ocijenio je Jose Cutileiro./HMS/
