Schmidt: Tri konstitutivna naroda trebaju biti na istoj političkoj razini

“Kao političar niste uvijek sretni svaki dan kada pročitate što piše u novinama, ali u slobodnoj zemlji normalno je komentirati. Nekada vam se i svidi. Važno je imati dobar radni odnos, možda malo i više od dobrog. Vaša odgovornost je da informirate ljude i to je jednako važno kao i naša odgovornost da usmjerimo budućnost ka razvoju”, kazao je na početku.

Što želim ja i međunarodna zajednica od BiH, zapitao se Schmidt.

“Odgovor je jednostavan. Ništa posebno. Želimo da pomognemo BiH da bude normalna zemlja, normalan i pouzdan partner u zajednici država i da je pomognemo na putu ka EU integraciji. Ali znamo da to nije uopće lako, no moguće je. Vratio bih se na svoje iskustvo iz 1989. godine kada je moja zemlja postigla napredak kakav nikada nismo očekivali jer je to bilo neočekivano da Berlinski zid koji je sagrađen prije 60 godina tek tako padne – ne nasiljem već zbog čistog opredjeljenja naroda. To je nešto što me uvelo u politiku. Nikada neću zaboraviti 1990. godine kada sam izabran u njemački parlament. Čuda se mogu dogoditi, ali prije nego tražite čuda treba shvatiti da sva čuda u povijesti imaju puno rada. Zato sam uvjeren da mlada BiH može i treba postati model dobrog života, ako fokus bude na zajedničkoj budućnosti, a ne da se cement troši na cementiranju podjela”, rekao je.

Kazao je kako ima osjećaj da se previše vremena troši na prošlost, na izgradnju narativa o dramatičnoj prošlosti.

“Ja znam da je teška povijest i situacija, ali to je nešto što nisu započele žrtve ’90. godina. Ljudi su i prije trpjeli nepravde i to uključuje neuspjeh Europljana, pa i mojih prethodnika da donesu dobre procjene situacije na Balkanu. Kako ja vidim stvari? Ja nisam ovdje zbog svog narativa već da budem pošteni posrednik i da u 21. stoljeću shvatimo da je neophodno da uvidimo povijest, da je poštujemo, a posebno žrtve i naravno bez obzira koje je nacionalnosti, kojeg naslijeđa. Svaka žrtva se mora ožaliti. I da zaključimo što ćemo učiniti u budućnosti da spriječimo takve situacije. To je naš zadatak”, kazao je.

Schmidt je naglasio da svaki ratni zločin mora biti sankcioniran, bez obzira tko ih je počinio.

“Govorimo o pojedinačnoj krivici i nikada se ne može govoriti o kolektivnoj krivici naroda. Ja kao Nijemac znam dobro o čemu govorim. Nema razloga da se veličaju pravosudno osuđeni ratni zločinci. Ponekada ne morate gledati činjenice, već reakcije na činjenice”, dodao je.

Kazao je da BiH, ali i Njemačka i sve zemlje svijeta, dokazuju da se ima puno toga još uraditi.

“Okrenimo se budućnosti. Oni koji žele biti dio EU, moraju poštovati europske direktive. Zakon koji se tiče sjećanja na žrtve je odavno standard EU i bit će dio razgovora o pridruživanju. Vi znate 14 preduvjeta Europske komisije, ali moramo se suočiti s rješavanjem hitnih pitanja s kojima se suočava BiH. Moramo spriječiti egzodus mladih. Vrlo često čujem ‘naša djeca su otišla u inozemstvo’. To je dobro u smislu da je dobro imati razmjenu, ali razmjena znači i da se ljudi trebaju vratiti, a vratit će se kada vide opciju za život ovdje”, poručio je.

Što je zadatak političara?

“Nije samo sjediti i raspravljati gdje je tko i kada bio. Zadatak je što uraditi da se mladi ljudi vrate u BiH. To su ljudi dobrog znanja, u BiH ima dobra univerzitetska struktura kada gledam sa strane znanosti. Na tome trebamo uraditi. To se ne može narediti, na tome treba dobro raditi i to dovodi do funkcioniranja države”, dodao je.

Kazao je i da je čitao Pribeov izvještaj o pravosuđu i vladavini zakona.

“Vidimo da ima oblasti gdje je disfunkcionalnost više prisutna nego opredjeljenje da se radi zajedno. Svoje iskustvo ću iskoristiti za bolju budućnost ove zemlje. Bio sam i ranije u ovoj regiji tako da znam da nije riječ o jednostavnim prijedlozima. Vrlo je bitno shvatiti kako to provesti u BiH i regiji. Ima puno stvari koje treba uraditi i želim iskoristiti svoju moć i instrumente da izgradimo svjetliju budućnost za građane ove zemlje”, kazao je.

Kaže da će sve raditi na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma.

“Osim OHR i visokog predstavnika za koju postoji neosporna zakonska osnova u Daytonskom mirovnom sporazumu, ja ću se striktno držati tog sporazuma i vidjeti što se može popraviti na osnovu Daytonskog mirovnog sporazuma. Riječ je o privremenoj poziciji dok disfunkcionalnosti ne budu riješene. Ne čekamo raj, niko nema idealnu situaciju na svijetu. Ali važno je da funkcionira i na tome ćemo raditi”, mišljenja je.

Schmidt kaže da ponekad ima dojam da postoji igranje igara tipa “Neću ti dati to, a ti onda meni nećeš dati to”.

“Hoću da imamo zajednički interes. Znajte, ja nisam naivan. Znam veoma dobro nakon 30 godina rada u Njemačkoj i EU kako stvari mogu biti komplicirane. Najduža zasjedanja ministara su bila kada smo razgovarali o ribolovu i kvotama, to su bilo jako duge noći u salama. Znam kako je kada svi žele da dobiju prednost i to je normalno, ja to prihvaćam. Ali u jednom momentu kažemo, prijatelju, sjest ćemo i raditi da dođemo do zaključaka. Obično sam tih čovjek i opredijeljen da tri konstitutivna naroda budu apsolutno politički na istom nivou. Ne bih trebao reći da nisam ničiji prijatelj. Rekao bih da sam politički prijatelj opredijeljenih Srba, Bošnjaka i Hrvata i naravno Ostalih jer znate da postoje presude Europskog suda koje do sada nisu provedene”, kazao je.

Dotaknuo se i Amerike.

“Za SAD možemo reći da su se vratili u EU i Zapadni Balkan. I na tome hvala predsjedniku Joe Bidenu. On jako dobro razumije situaciju na Balkanu, a to ne možemo reći za svako. I Velika Britanija, bez obzira na Brexit, je opredijeljena da se drže skupa sa međunarodnom zajednicom u BiH. Na London apsolutno možete računati, kao i na druge europske prijestolnice. Kao i na Kanadu, Tursku, Japan. I Rusija”, izjavio je.

Na kraju je poručio da se ništa ne može riješiti ako nema spremnosti da se razgovara.

“Moja ponuda svima u BiH je da sve dok postoje molbe i zahtjevi da razgovaramo ja ću biti spreman. Ponekad možda mogu pomoći da ljudi počnu razgovarati ako do sada nisu, da ja olakšam situaciju. BiH neće postati centralizirana država, ali njena funkcionalnost se mora poboljšati. Država mora postati ujedinjujući element, ona ne može i ne smije biti prijetnja niti jednom entitetu ili županiji već zajednički i ujedinjujući element. Ja ću nadograditi entitete kako bi država funkcionirala. Važno je imati dobar rad i razvoj za sve. Moramo ojačati zajedništvo, fokusirati se na zajedničkim tačkama, a ne na razlikama. Želim da se fokusiramo na lijepa vremena”, zaključio je, prenosi Klix.ba.