Samoubojstvo dvoje mladih potreslo je javnost. Psihijatrica: “To rijetko viđamo”
DVA beživotna tijela pronađena su u utorak navečer u stanu na Trešnjevci, doznaje se u zagrebačkoj policiji, a neslužbeno se doznaje da se radi o samoubojstvu dvije mlade osobe. Razgovarali smo s ravnateljicom Klinike za psihijatriju Vrapče doc. dr. sc. Petranom Brečić, koja nam je rekla da se u situacijama kad samoubojstvo počini više osoba istovremeno radi o tzv. proširenom samoubojstvu, kakvo se, navodi, u Hrvatskoj ne viđa često.
Ne ulazeći u konkretan slučaj, docentica Brečić je istaknula da se tzv. prošireno samoubojstvo događa kad jedna osoba inducira drugu, odnosno potakne je na taj čin.
“Postoje tzv. indukcije, no to jako rijetko viđamo u kliničkoj praksi i za to moraju biti zadovoljeni neki preduvjeti, npr. da su dvije osobe u posebnom odnosu pa jedna može potaknuti drugu. Prošireni suicidi mogu biti različite naravi odnosno da osobe ne mogu iznaći rješenje, ili je jedna ovisna o drugoj ili je pak jedna intelektualno slabije kapacitirana, pa postoji mogućnost da nagovori drugu na taj čin, ali moraju biti povezani ili u emotivnoj vezi ili da je ovisna o drugoj”, objasnila je docentica Petrana Brečić.
“Razlozi suicida su uvijek kompleksni, premda se nama mogu učiniti jednostavni”
Kaže kako je cijela problematika suicida beskrajno kompleksna.
“Radi se o oduzimanju života i tome mora prethoditi puno toga, to je sažimanje različitih faktora u jednu točku u kojoj će osoba počiniti suicid. Nisu svi sposobni za to, mora postajati potencijal ličnosti kojeg zovemo osjetljivost za nešto, to je ono što osobu čini izuzetno osjetljivom”, rekla nam je Brečić.
Navodi kako je pitanje samoubojstva najkompliciranije i najsloženije kliničko pitanje u psihijatriji.
“Kad govorimo o razlozima suicida, moramo znati da su oni uvijek kompleksni, premda se nama mogu učiniti jednostavni. Laici često govore za osobu koja je počinila suicid da je to napravila jer je ostala bez posla, jer se razvela, no to nisu dovoljni razlozi da bi se netko ubio jer bismo u protivnom imali česte slučajeve suicida. Očito je da osim krizne situacije mora postojati i sposobnost ličnosti da to napravi, možete imati genetsku sposobnost, ili se možete razviti u ličnost koja ima u svom sustavu obrane stvari posložene tako da problem riješi samoubojstvom. No niti jedan se problem ne rješava tako. Problemi dođu i odu i za sve postoji rješenje”, istaknula je doc. Brečić.
90 posto samoubojstava počinile su osobe sa psihičkim poremećajem
Kaže kako iza osobe koja je počinila samoubojstvo stoji cijela povijest koja ju je dovela do toga te da se tu mora poklopiti niz faktora. Glavni faktor kod takvih osoba je psihički poremećaj. Ravnateljica Vrapča navodi kako su u 90 posto slučajeva samoubojstva te osobe bolovale od neke vrste psihičkog poremećaja, a najčešći je depresija.
“Nemojmo zaboraviti da osim predispozicija u ličnosti, pod time mislim osjetljivosti za suicid kod mladih koji ga počine, najveći je problem depresivnost i uporaba psihoaktivnih tvari poput alkohola i droga. Te tvari mijenjaju stanje svijesti i kod tako osjetljive mlade osobe te tvari mogu potaknuti osobu do takvog čina. Naime, alkohol i droga mogu jako pridonijeti da osobe koje su inače osjetljive za suicid i imaju neki veliki problem misle da se mogu ubiti i da će tako riješiti problem”, rekla nam je Brečić.
Kad se radi o mladima, kaže kako postoji i problem nezrelosti ličnosti. Njihova se, kaže, ličnost još razvija i nekad im se čini da su problemi nerješivi.
“Međutim sve prođe, pa tako i problemi, no kad je osoba starija i zrelija to lakše shvaća od mladih. Važno je znati da kad god nam se čini da smo na rubu, da uvijek ima nade, samo trebamo potražiti pomoć”, kazala je doc. Brečić.
*Savjetodavnu pomoć suicidalne i depresivne osobe mogu dobiti na više mjesta. U Republici Hrvatskoj postoji nekoliko brojeva telefona za psihološku pomoć:
Tako u sklopu Klinike za psihijatriju Kliničkog bolničkog centra Zagreb djeluje Centar za krizna stanja i prevenciju suicida, u koji se može doći bez najave i uputnice između 8 i 20 sati ili nazvati telefon 01 2376 470 od 0 do 24 sata.
Psihološku pomoć možete dobiti i na Hrabrom telefonu na broju 116 111.
SOS telefon za pomoć suicidalnim i depresivnim osobama ima i udruga Životna linija – 0800 123 123. Stručna pomoć i potpora putem linije dostupna je svakim radnim danom od 10 do 22 sata. Telefonska je linija anonimna i potpuno besplatna za pozivatelje.
Psihološki centar TESA pruža besplatno psihološko telefonsko savjetovanje na broju 01 4828 888 svakog radnog dana od 10 – 22 h.
Hrvatska udruga za prevenciju suicida – HUPS u Virovitici djeluje od 2008. godine te nudi pomoć putem broja 033/721-178
index.hr
