Rijeka će spiskati 30 milijuna naših kuna na olupinu Titova broda. Zašto?
GRADOVI u Hrvatskoj često imaju problema s osnovnim uslugama koje bi trebali pružati svojim stanovnicima, poput gradskog prijevoza, odvoza i zbrinjavanja otpada ili vodovoda i odvodnje, ali zato redovito troše milijune na hirove svojih čelnika.
Jedan u nizu takvih gradova jest i Rijeka, kojom već 30 godina vlada SDP, koja ima ogromnih problema s ispunjavanjem funkcija zbog kojih gradovi i postoje. Sustav gradskog prijevoza koji je organiziran kroz tvrtku Autotrolej se, prema riječima onih koji ga svakodnevno koriste – raspao. Rijeka također nije iskoristila ni svoj turistički potencijal koji sasvim sigurno ima kao grad na Jadranu, a to i ne čudi kad gradske vlasti nisu uspjele napraviti ni najobičniji autobusni kolodvor koji građani čekaju već desetljećima pa se autobusi parkiraju na otvorenom trgu. Dugogodišnji gradonačelnik Rijeke je, podsjetimo, SDP-ov Vojko Obersnel.
Brod za prijevoz banana koji je završio kao Titova jahta
Usprkos svim tim neriješenim problemima, gradska vlast kao prioritet vidi obnovu broda Galeb, bivšeg Titovog broda koji je sad olupina pod zaštitom Ministarstva kulture na čiju obnovu će se potrošiti gotovo 50 milijuna kuna.
Radi se o brodu koji je izgrađen i porinut 1938. godine, a trebao je jednoj talijanskoj kompaniji služiti za prijevoz banana. Ubrzo nakon toga prenamijenjen je u vojni brod, prvo u prateću krstaricu, a zatim u minopolagač, pod talijanskom i njemačkom zastavom, da bi nakon toga postao školski brod Jugoslavenske ratne mornarice koji je služio i kao Titova jahta kojom je putovao po svijetu.
Ugovor za obnovu broda, koji će biti pretvoren u muzej, potpisan je krajem studenog s tvrtkom Dalmont iz Kraljevice, a ukupna cijena radova iznosit će 46,9 milijuna kuna, bez PDV-a. S PDV-om to je iznos od gotovo 59 milijuna kuna. Od toga udio Grada Rijeke iznosi 29,7 milijuna kuna, udio Ministarstva regionalnog razvoja i fondova EU-a iznosi 28,2 milijuna, a 686,6 tisuća kuna plaćeno je iz Fonda za sufinanciranje provedbe EU projekata na regionalnoj i lokalnoj razini. Predviđeno je da radovi traju 14 mjeseci, odnosno brod bi trebao biti završen u siječnju 2021. godine.
Grad Rijeka obnovu Galeba plaća 30 milijuna kuna
Za financiranje ovog projekta koji će porezni obveznici platiti 30 milijuna kuna (ako pod novac poreznih obveznika ne računamo EU fondove) Grad Rijeka morao se zadužiti, tako da će obnova Galeba zapravo biti financirana bankovnim kreditom. No, samom obnovom ne prestaju troškovi jer održavanje broda-muzeja koji je stalno u moru građane Rijeke koštat će, prema procjeni samog Grada, oko 2,65 milijuna kuna godišnje.
Upitali smo Grad Rijeku da nam detaljnije pojasne kakvi su planovi s Galebom nakon obnove te na koji način namjeravaju ostvarivati prihode, a odgovoreno nam je da bi oko 20 posto broda trebalo imati komercijalnu namjenu, dok će ostatak biti muzej.
“Prema studiji izvodljivosti iz 2016 .g., procjenjuje se da će godišnje održavanje broda Galeb koštati 2,65 mil. kuna. Prema istoj studiji izvodljivosti, procjenjuje se da će Galeb na godišnjoj razini ostvarivati prihod od 2,61 mil. kuna. Po završetku rekonstrukcije i opremanja, čiji je projekt izradila tvrtka Marine and Energy Solution DIV d.o.o, Galeb će biti prvenstveno u funkciji kulture, a uz stalni muzejski postav, na brodu će biti i prostori za izložbe, kino te razne kreativne radionice”, navode u odgovoru Grada Rijeke na Indexov upit.
U komercijalnu funkciju bit će stavljeno 20% površine broda
“Manji dio Galeba, 20% od ukupne površine broda, što je i maksimum u EU natječajima za obnovu kulturne baštine, bit će stavljen u komercijalnu funkciju, pa će tako na brodu biti smješteni hostel, restoran/bar i suvenirnica. Muzejski, odnosno javni dio broda prostirat će se na približno 4500 četvornih metara, a smještajni i ugostiteljski na oko 1100 četvornih metara, pri čemu će se najam za komercijalni sadržaj dodijeliti putem javnog natječaja koji se planira raspisati iduće godine. Muzej će ostvarivati prihod kroz prodaju ulaznica, pružanja edukacije, prodaju suvenira i slične aktivnosti”, stoji u odgovoru Grada Rijeke.
Još jedna spalionica novca poreznih obveznika?
Hoće li ovaj ploveći muzej uspjeti barem pokriti troškove svog održavanja nakon što su porezni obveznici u njega ulupali desetke milijuna kuna ili će se pretvoriti u još jednu spalionicu novca poreznih obveznika dok građani ne dobivaju ni osnovne funkcije, vidjet ćemo u narednim godinama.
Treba li novac trošiti na olupinu Titovog broda? Izjasnite se!
index.hr
