Radnicima u EU minimalac svake godine raste, a u FBiH 6 godina isti
Najveći broj građana BiH teško osigurava golu egzistenciju, a tezu da nam je Europa desetljećima daleko potvrđuju i svi relevantni podaci koji ukazuju na to da pripadamo europskom dnu. Plaće u BiH već godinama su nedovoljne za golo preživljavanje. Istina, prosječne plaće iz godine u godinu bilježe rast, ali je on, nažalost, simboličan i nedovoljan da zaustavi iseljavanje. Posebno imajući u vidu da ne rastu minimalne plaće. Pa je tako minimalna plaća općim kolektivnim ugovorom za FBiH posljednji put povećana 2016. Ovim ugovorom najniža plaća u FBiH povećala se s 360 KM na 406 KM. Za razliku od nas, zemlje EU-a minimalnu plaću povećavaju svake godine.
Briga za radnike
Ministar rada Slovenije Janez Cigler najavio je nakon sastanka s predstavnicima slovenskih sindikata da će u ovoj godini minimalna zarada biti povećana s dosadašnjeg 941 na 1024 eura bruto. Sindikati nisu zadovoljni ovakvim pristupom Vlade, a predsjednik PERGAM-a, Konfederacije slovenskih sindikata, Jakob Počivavšek upozorava da povećanjem nisu obuhvaćena realna povećanja troškova života od 2017. kada je posljednji put obračunato koliko iznose ti minimalni troškovi. U Hrvatskoj je od 1. siječnja 2021. na snazi nova uredba kojom se povećao iznos minimalne plaće, koja sad iznosi 4250 kuna bruto, što je 150 kuna više nego prošle godine pa je neto iznos 3400 kuna. Njemačka Vlada pred kraj prošle godine donijela je odluku o postupnom povećanju minimalne satnice do sredine 2022. na 10,45 eura. Prvo povećanje stupilo je na snagu 1. siječnja 2021., kad je minimalna satnica povećana za 15 eurocenta, na 9,50 eura. U 2021. povećanje će biti niže, što je posljedica “gospodarske nesigurnosti” prouzročene koronakrizom. Minimalna stanica u Njemačkoj uvedena je 2015. i startala je s 8,50 eura. Od tada stalno raste. Gledano iz bh. perspektive, posebno onih koji su na minimalcu, svi ovi iznosi izgledaju nestvarno, ali su svakako osnovni razlog iseljavanja radne snage. Troškovi života za ovih pet godina znatno su narasli, a minimalna plaća ni tada nije mogla pokriti ni najosnovnije. Sindikalna potrošačka košarica za prosinac 2020. u BiH je iznosila 1863,47 KM, od čega je čak 828,36 KM trebalo samo za prehranu četveročlane obitelji. Dovoljan razlog za odlazak trbuhom za kruhom. A upravo su Njemačka i Slovenija najčešći izbor onih koji odlaze.
Uzrok iseljavanja
Već godinama se upozorava da je povećanje plaća u BiH nužno kako zemlja ne bi ostala bez radne snage. U ožujku 2020., kad je proglašena pandemija koronavirusa, ukupno 23.025 zaposlenika primilo je najnižu plaću u FBiH. Tijekom pandemije povećao se broj ljudi s najnižom plaćom. FBiH je lošija i od RS-a gdje je minimalac 520 KM. Bez znatnog povećanja plaća, od minimalnih do prosječnih zaustavljanja iseljavanja neće doći. “Znate za našu inicijativu da minimalna plaća bude 1000 KM, što bi značilo da se i poslodavci odreknu dijela svog kolača. Jedino tako možemo osigurati da kvalitetna, mlada radna snaga ne razmišlja o odlasku izvan granica BiH”, misli Selvedin Šatorović, predsjednik SSS BiH, prenosi vecernji.
