Problem Buškog jezera: Općine Livno i Tomislavgrad trpe milijunsku štetu
Površinom i zapreminom Buško jezero je veće nego svih ostalih devet akumulacijskih jezera u FBiH, a naknada koju dobiju općine skoro 20 puta manje od ostalih.
Općine Livno i Tomislavgrad trenutno na ime naknade za potopljeno zemljište, prema riječima člana prošlog saziva Doma naroda državnog Parlamenta Krunoslava Vrdoljaka, godišnje dobiju između 1,5 i 3,5 milijuna maraka, javlja Faktor.
Iznos, kojeg bi Hrvatska elektroprivreda (HEP), koja koristi vodu iz ovog jezera za proizvodnju električne energije, trebala plaćati ovim općinama, tvrdi Vrdoljak, trebao bi iznositi oko 30 milijuna maraka.
– Buško jezero je površinom veće od svih ostalih devet jezera u FBiH zajedno za koje se isplaćuje naknada za potopljeno zemljište. Prema količini vode, odnosno zapremini skoro pa dvostruko je veće od ostalih jezera zajedno. Međutim, općine oko svih ostalih jezera u FBiH zajedno godišnje dobiju oko 30 milijuna KM, što je oko 20 puta više od iznosa kojeg dobiju lokalne zajednice na obalama Buškog jezera. Općine Livno i Tomislavgrad su, recimo, prošle godine zajedno od HEP-a naplatili 1,8 milijuna maraka – kazao je Vrdoljak.
Prema važećem zakonu o korištenju voda u FBiH, obračun naknade za potopljeno zemljište obračunava se na osnovu proizvedene električne energije.
– Problem s Buškim jezerom, odnosno hidroelektranom Orlovac, koja se napaja vodom iz ovog jezera, je što je ona projektirana kao tzv. vršna elektrana. To znači da ona ne radi u svom punom kapacitetu. Ona struju proizvodi samo ako postoji opasnost da “padne“ energetski sustav, odnosno u vrijeme najvećeg korištenja električne energije, kao i u slučajevima kada neka druga elektrana prestane s radom. Zbog toga je taj obračun tako nizak, pojasnio je Vrdoljak.
Pokušavajući da promijeni trenutni nepovoljan položaj općina Livno i Tomislavgrad u vezi s naplatom spomenutih naknada, Vrdoljak je, kako sam kaže, pet puta postavljao izaslaničko pitanje o ovom problemu. Nikada nije dobio zadovoljavajući odgovor, a federalne i državne vlasti se nikada nisu ozbiljnije bavili ovim pitanjem.
Međutim, možda bi se to uskoro moglo i promijeniti. Zamjenik ministra vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Mato Franjičević je i sam, dok je bio član državnog Parlamenta, postavljao pitanje naknada za općine, kao i za korištenje vode iz Buškog jezera.
– Pokušat ću sada, kao zamjenik ministra, pokrenuti inicijativu da se problem Buškog jezera postavi kao tema nekog od budućih sastanaka u razgovorima sa predstavnicima Vlade Hrvatske – kazao nedavno Franjičević za Faktor.
Kako je kazao Vrdoljak, Orlovac nije jedina hidrocentrala koja koristi vodu iz Buškog jezera. Nakon što ta voda prođe kroz turbine u Orlovcu, usmjerava se prema sustava centrala na Cetini, gdje napaja još četiri hidroelektrane, koje ne plaćaju nikakvu naknadu za korištenje te vode.
