Predsjednik HDZ 1990 Ilija Cvitanović dobio je samo 181 glas na izborima za sabor RH
Rezultati izbora za Hrvatski sabor u 11. izbornoj jedinici mogu poslužiti kao lakmus papir odnosa snaga na političkoj sceni Hrvata u BiH, s obzirom da su u političku utrku bile uključene i vladajuća i oporbene stranke. Naime, za 3 saborska mjesta na “Markovu trgu” žestoko su se borile gotvo sve hrvatske stranke iz BiH i to podijeljene u dva bloka. U subotu i nedjelju pokazali su koliko koja od njih vrijedi i na hrvatskom političkom tržištu u BiH.
Piše: Milan Šutalo, Hrvatski Medijski Servis
Glavni konkurent HDZ-u, (odnosno HDZ BiH) na čijoj se listi našao i predsjednik HDU-a Miro Grabovac Titan, te HSL-ovac dr Vjekoslav Jeleč, liječnik na zagrebačkom “Rebru” porijeklom iz Usore, bila je Neovisna lista generala Željka Glasnovića, koji istina nema svoju stranku u BiH i ne sudjeluje izravno i aktivno u političkom životu BiH. No, zato su visoko na njegovoj listi stajala imena čak četvero hrvatskih oporbenjaka iz BiH, a peti ju je snažno podržvao. Drugi na generovoj listi bio je, naime, predsjednik oporbenog HDZ 1990 Ilija Cvitanović, treći predsjednik stranke HRAST Pero Barbarić- Pepi, potom predsjednik Hrvatskog pravaškog bloka Željko Koroman i šefica jedne od pravaških stranaka Vesna Pinjuh, a Glasnovićevu listu, snažno je podupirao i predsjednik HSP-a, “Platformaš” Ćane Primorac, potom general Ljubo Ćesić Rojs, “bošnjački lobist” Ivo Banac, te njima bliski mediji u BiH i Hrvatskoj.
Vladajući HDZ u sučeljavanju s Glasnovićevom listom osvojio je nešto više od 13.000 glasova birača ili blizu 63 posto od ukupnog broja glasova hrvatskih državljana izašlih na izbore, pri čemu treba imati na umu da je u BiH glasovalo 15.000, a u ostalih 48 država svijeta 6.000 glasača.
No, izuzme li se broj glasova koje je osvojio general Glasnović (4282) koji je na prošlogodišnjim izborima za Hrvatski sabor bio na listi HDZ-a, upada u oči podatak da je za četvero prvaka bh. hrvatske oporbe- Cvitanovića, Koromana, Barbarića i Pinjuh glasovalo manje od 430 birača. Lider “Devedesetke” glavnog oponenta Čovićevom HDZ-u Ilija Cvitanović dobio je tek 181 glas, Petar Barbarić 187, Vesna Pinjuh 29, a Željko Koroman 28 glasova.
Izbori za Hrvatski sabor tako su otkrili da je četvero lidera hrvatskih stranaka u BiH zajedno politički teško koliko i, primjerice, jedna, široj javnosti nepoznata, kandidatkinja HDZ-a (BiH) dr Ivanka Mađar Šimić ili četiri puta “lakše” od Željka Raguža koji se do sada nije aktivno bavio politikom ili sedam i pol puta od Bože Ljubića, koji je bio nositelj HDZ-ove liste.
Promotrimo li kroz rezultate izbora za Hrvatski sabor odnose snaga na hrvatskoj političkoj sceni u BiH lako ćemo zaključiti kako su glavne oporbene stranke izbrisane s političke scene. Naime, lideri četiri spomenute stranke na izborima za Hrvatski sabor dobili su podršku tek oko 2 posto hrvatskih birača iz BiH i hrvatske dijaspore.
Na ovu tvrdnju hrvatski oporbenjaci spremno će odgovoriti kako su oni bili na generalovoj listi da bi poduprli generala, a ne da bi birači glasovali za njih, kako bi se oni “ušlepali” u Hrvatski sabor, no u to će im malo tko povjerovati. Da im je doista bilo stalo samo da podupru generala, bez da osobno profitiraju na njegovoj popularnosti i karizmi i dočepaju se saborskih klupa i plaća mogli su to učiniti na sto načina u kampanji bez da budu na Glasnovićevoj listi. Ovako su otkrili ono što javnost, a vjerojatno ni oni sami nisu znali -koliko su politički nisko pali. Toliko nisko da bi trebali ozbiljno razmisliti o nastavku bavljenja politikom
Još nešto upada u oči. Pogledali se koliko je Glasnović osvojio preferencija na listi HDZ-a na prošlogodišnjim izborima za Hrvatski sabor ( više od 7000) a koliko uz podršku hrvatskih oporbenjaka iz BiH (4282), od kojih su jedni aktivno sudjelovali u platformaškom projektu dekonstituiranja Hrvata, dok su drugi bili uvelike zaraženi platformaškim virusom – može se zaključiti kako mu je “Platforma” doista pomogla- izgubiti 3000 glasova./HMS/
