Postoji rizik od novoga vala epidemije
Federacija BiH posve je spremna za cijepljenje protiv koronavirusa, no kada će točno početi, pouzdano nitko ne može reći jer sve ovisi o tome kada će doći prve doze cjepiva u BiH. Ministar zdravstva Federacije BiH Vjekoslav Mandić u intervjuu za Večernji list BiH kaže kako se ovaj entitet predbilježio ili već platio 1,6 milijuna doza cjepiva.
Večernji list: Kada i koje količine cjepiva stižu u BiH?
BiH je pristupila COVAX mehanizmu nabave cjepiva, a kojim upravljaju Globalna alijansa za cijepljenje (GAVI), Koalicija za inovacije epidemijske spremnosti (CEPI) i Svjetska zdravstvena organizacija (SZO). Kroz navedeni mehanizam nabave, Federacija BiH pribilježila se za 800.000 doza kada ona budu dostupna. Izravnu komunikaciju s GAVI-jem, koji administrira COVAX mehanizam, vodi Ministarstvo civilnih poslova BiH. Isto Ministarstvo proslijedilo nam je informaciju iz COVAX-a da se krajem prvog, odnosno u drugom mjesecu očekuje prva manja isporuka cjepiva. O kojim točno količinama se radi i kada točno će početi isporuka cjepiva za BiH, pa time i Federaciju BiH, zasada nemamo informaciju. Istodobno, Federacija BiH intenzivno se priprema za program cijepljenja kada cjepiva stignu te je usvojen i plan cijepljenja.
Večernji list: Tko se prvi cijepi?
Zavod za javno zdravstvo FBiH, kao nadležna institucija, pripremio je plan cijepljenja koji je prihvatila i Vlada FBiH. Ovim planom su, između ostalog, definirani i prioriteti za cijepljenje. S obzirom na to da će kampanja cijepljenja, kako kod nas tako i u drugim zemljama, trajati dugo, sigurno ovu godinu, i da sama provedba cijepljenja ovisi o dostupnosti cjepiva koje će se isporučivati sukcesivno, cijepljenje određenih skupina populacije prije drugih, kako bi se smanjio učinak pandemije, etički je opravdan u kontekstu javnog zdravstva, smanjenja smrtnosti i radi zaštite ljudi koji su zbog prirode posla pod većim rizikom. S tim u svezi, prioritet su zdravstveni djelatnici, a potom korisnici i zaposlenici u ustanovama za zbrinjavanje starijih osoba. Nakon toga, sljedeća skupina su osobe s kroničnim bolestima i stariji od 60 godina te osobe zaposlene u značajnim javnim službama poput obrazovanja, policije i slično. Ponavljam, ovo je proces koji će trajati, proces koji ovisi o dostupnosti cjepiva te će se cijepljenje provoditi sukladno definiranim prioritetima.
Večernji list: Postoje li još prijepori tko može nabaviti cjepivo i kako komentirate pojedine navode da se moglo bitno ranije doći do cjepiva?
Prijepori ne postoje niti su ikada postojali što se tiče Federalnog ministarstva zdravstva. Podsjetit ću da je Bosna i Hercegovina navrijeme, u rujnu, službeno pristupila COVAX mehanizmu i uplatila avans za nabavu cjepiva. S te strane, sve je urađeno navrijeme. COVAX je dobro zamišljen, podrazumijevao je globalnu, pravednu i solidarnu isporuku cjepiva kada budu dostupna, međutim, kako su se prva cjepiva pojavila i dobila odobrenja regulatornih agencija tako su se i globalno stvari promijenile. Pojedine, pretežito razvijenije zemlje, imaju značajno veći pristup cjepivima. To je realnost na koju je upozorio i SZO. Samim time pojavila se i priča o izravnoj nabavi cjepiva od proizvođača, a što Federalno ministarstvo zdravstva ne može provesti po Zakonu o javnim nabavama niti po Zakonu o lijekovima, o čemu smo više puta govorili. U organizaciji predsjedatelja Vijeća ministara BiH Zorana Tegeltije prošloga tjedna održan je sastanak kojem su nazočili i ministrica civilnih poslova Ankica Gudeljević, entitetski premijeri i ministri zdravstva te ravnatelj Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH i na kojem je razgovarano i napravljen iskorak vezano za iznalaženje rješenja za nabavu cjepiva i drugim putem, pored međunarodnih mehanizama kojima je BiH već ranije pristupila.
Večernji list: Hoće li biti cjepiva u komercijalnoj prodaji?
Cjepiva koja se nabavljaju sredstvima proračuna ne mogu i neće biti u komercijalnoj prodaji. Kada ta cjepiva budu dostupna, ona će se davati sukladno definiranim prioritetima o kojima sam i govorio.
Večernji list: Govorili ste o manjim količinama, kada se može očekivati veći kontingent kada bi moglo početi masovno cijepljenje ljudi?
Isporuke cjepiva sasvim sigurno ići će sukcesivno, kao uostalom i u drugim zemljama gdje je cijepljenje već počelo. Masovnost ovisi o dostupnosti i isporuci cjepiva. Krajem ovog i u drugom mjesecu najavljuju se moguća odobrenja i za druge proizvođače cjepiva te će to sasvim sigurno ubrzati proces cijepljenja na globalnoj razini.
Večernji list: Hoće li biti dovoljno cjepiva za sve građane u FBiH?
Ponavljam, to ovisi o dostupnosti cjepiva. Globalno, govorimo o milijardama potrebnih cjepiva. FBiH je već uplatila sredstva za nabavu 800.000 doza kroz COVAX mehanizam te se predbilježila za još 800.000 doza kroz EU mehanizam nabave. To su količine za 40% ukupne populacije. Djeci se, kao što je poznato, zasada ne preporučuje cijepljenje. Naravno, treba uzeti u obzir i zainteresiranost za cijepljenje jer je cijepljenje protiv COVID-19 dobrovoljno. Naš cilj je cijepiti minimalno 50% populacije i svakako omogućiti svima koji su zainteresirani cijepljenje, naravno, ovisno o dostupnosti cjepiva. Ali, ponavljam, to je proces koji će trajati cijelu ovu godinu i toga moramo biti svjesni. Bez cijepljenja, kao i bez poštivanja epidemioloških mjera, pandemija COVID-19 neće nestati te će i u idućem razdoblju biti potrebno poštivati sve propisane naredbe, mjere i preporuke struke, što uključuje i razdoblje kada se bude provodilo cijepljenje protiv COVID-19 u FBiH.
Večernji list: Kako doživljavate tvrdnje protivnika cijepljenja o kataklizmičkim scenarijima?
Imunizacija, odnosno cijepljenje, jedno je od najvećih ne samo medicinskih nego civilizacijskih dostignuća. Često je argument protivnika redovitog programa cijepljenja bio da se djeca cijepe protiv bolesti koje više nisu prisutne, što, naravno, nije točno. Upravo zahvaljujući cijepljenju, mi nemamo pojedine bolesti, ali uzročnik tih bolesti je prisutan. Pa su se tako, kako je padao obuhvat djece redovitim obveznim cjepivima, počele vraćati neke bolesti, a u FBiH, konkretno, imali smo epidemiju ospica. Koronavirus najbolje nam je pokazao kako izgleda svijet bez cjepiva. Milijuni oboljelih i umrlih, izravne i neizravne posljedice na svijet su nesagledive, a naš život potpuno se promijenio u proteklih godinu dana. Nosimo maske, držimo fizičku, ali i socijalnu distancu, ne viđamo voljene, ne putujemo… To je svijet bez cjepiva i to je moj odgovor protivnicima cijepljenja.
Večernji list: Hoćete li se vi, za primjer, cijepiti među prvima?
Apsolutno vjerujem u znanost i vjerujem u cjepiva. Cijepljenje političara u prvom valu može biti i negativno i pozitivno shvaćeno. Negativno u smislu da na taj način dobivaju cjepivo prije drugih, a pozitivno u smislu da se na taj način šalje snažna poruka da institucije i struka kroz osobni primjer preporučuju cijepljenje. S obzirom na to da je to praksa u zemljama regije, ali praktički i u svim drugim zemljama, i ja ću se cijepiti u cilju slanja takve poruke.
Večernji list: Kako objašnjavate pad broja zaraženih iako se BiH slabije pridržava epidemioloških mjera, a istodobno smo imali i veća okupljanja?
Uopće se ne slažem s vašom tvrdnjom i ne znam na temelju čega tvrdite da se u BiH ljudi slabije pridržavaju epidemioloških mjera? Naši građani se, ako ne više, onda sigurno ne manje, pridržavaju mjera u odnosu na susjedne zemlje ili bilo koju drugu europsku zemlju. Mjere koje su na snazi u Federaciji BiH možda se čine liberalnijim u odnosu na brojne europske zemlje jer smo izbjegli ponovni lockdown i potpuno zatvaranje ugostiteljskih i nekih drugih objekata. Međutim, FBiH je znatno prije drugih i navrijeme uvela pojedine vrlo važne mjere – obvezu nošenja zaštitne maske i u zatvorenom i na otvorenom, online nastavu u školama i na fakultetima, zbog čega smo bili pod pritiskom javnosti, ali pokazalo se vrlo učinkovitim u smanjenju rizika širenja virusa, rad od kuće gdje god je to moguće, jer su se ljudi najčešće zarazili na poslu, te ograničenje kretanja nakon 23 sata. Naši rezultati nisu plod slučajnosti, nego pažljivo donesenih mjera i praćenja tih mjera. Mi u FBiH imamo kontinuitet mjera i nismo svakih nekoliko dana donosili nove mjere, kao u nekim zemljama, jer u tom slučaju teško je pratiti i učinkovitost pojedine mjere. Kontinuitet mjera te pažljivo i na osnovi stručnih smjernica donesene mjere, uz odgovorno ponašanje većine građana, razlog su naših rezultata.
Večernji list: Postoji li ipak opasnost od nove “eksplozije” broja zaraženih?
Naravno da postoji. Svjedoci smo rasta broja zaraženih u brojnim europskim zemljama, koji se naziva i trećim valom. Znači, moramo ostati odgovorni i svjesni da ćemo još dugo živjeti u neizvjesnosti i da svako opuštanje povećava rizik od širenja infekcije. Postoji realan rizik i realna prijetnja za ponovni rast broja zaraženih. Stalno i nepogovorno pridržavanje osobnih mjera zaštite – maska, distanca, provjetravanje prostorija i higijena ruku, mjere su kojih ćemo se morati pridržavati i u ovoj godini.
Večernji list: Zašto je BiH u vrhu po broju preminulih i koliko se tretman pacijenata uz “respiratore” pokazao fatalnim?
Smrtnost ovisi o brojnim čimbenicima koji se moraju uzeti u obzir. Nezahvalno je davati opće paušalne procjene toga što je uzrok stope smrtnosti. To treba biti predmet stručnih, sveobuhvatnih i znanstvenih analiza. Što se tiče pacijenata kojima je nužna invazivna mehanička ventilacija, to je krajnja mjera u tretmanu pacijenata koji imaju iznimno težak oblik bolesti i, nažalost, postotak smrtnosti ovih pacijenata je visok.
Večernji list: Jeste li zadovoljni kako je zdravstveni sustav odgovorio na ovu krizu?
Jesam, zaista jesam. Ako uzmemo u obzir naše društveno uređenje, limitirajuće kapacitete i uvjete u kojima funkcionira zdravstveni sustav kojih moramo biti svjesni te samu prirodu ove pandemije, moramo biti zadovoljni odgovorom zdravstvenog sustava. Zahvaljujući ogromnom zalaganju i požrtvovnosti zdravstvenog kadra, u proteklih godinu uspjeli smo očuvati zdravstveni sustav. Činjenica da je sustav izdržao s ovim kapacitetima i da se ni u jednom trenutku nije slomio, da je svaki pacijent kojem je bio potreban bolnički tretman to i dobio, da nismo bili prinuđeni pacijente primati u šatorima i sportskim dvoranama, a što se događalo i u razvijenijim zemljama od naše, je uspjeh. Naravno da je bilo i bit će problema, ovo je kriza bez presedana, i da su neke stvari mogle i trebaju biti bolje, ali odgovor zdravstvenog sustava zaista je zadovoljavajući.
Večernji list: U Australiji je slučaj ubojstva u obitelji potaknuo i rasprave o potrebi psihološke skrbi. Očekuje li nas “epidemija” psihoza, psihičkih bolesti…?
Ova pandemija i sve što sa sobom nosi dugo traje. Narušila je koncept svijeta u kojem živimo i naravno da ostavlja ogromne posljedice. Mnogi su ostali bez voljenih, mnogi su ostali bez posla, prihoda, svi smo bili prinuđeni promijeniti svoje živote, a i dalje smo u neizvjesnosti. I dalje trebamo biti svjesni i prihvatiti da će ovo još trajati. Na kraju će pandemija sigurno proći, ali njezine posljedice, kako kolektivno tako i individualno, osjećat ćemo još dugo.
