Poslali ih na sud jer su novac za kulturu u Federaciji BiH prvi put dali i Hrvatima
Učestale žalbe sarajevskih “kulturnjaka” na način raspodjele sredstava iz proračuna Federacije BiH za projekte iz oblasti kulture posljednjih godina, dobile su sudski epilog, piše Večernji list BiH.
Naime, pred Općinskim sudom u Sarajevu ovih je dana nastavljen proces koji su protiv Ministarstva kulture i sporta Federacije BiH pokrenuli djelatnici kulturnih institucija čije je sjedište u Sarajevu. Oni Ministarstvo na čijem je čelu Zora Dujmović terete za raspodjelu sredstava po nacionalnom kriteriju, odnosno zbog činjenice da su proračunska sredstva namijenjena projektima iz oblasti kulture po prvi put ravnomjerno raspodijeljena, ne samo institucijama kulture čije je sjedište u Sarajevu, koje su dosad povlačile oko 80 posto sredstava.
Kriterij raspodjele
Posljednjih godina sredstva su dodjeljivana i drugim područjima u Federaciji BiH, sa sjedištem u Hercegovini, središnjoj Bosni, Posavini, ali i tuzlanskoj te regiji zapadne Bosne. Takvom načinu raspodjele sarajevski “kulturnjaci” dali su predznak nacionalnog, a načinom raspodjele su, tvrde, diskriminirani. Potvrdili su to Dino Mustafić, redatelj i predstavnik festivala MESS, te Edita Papo, umjetnička direktorica Balet Festa Sarajevo, (BFS) koji su, uz ostale, svjedočili na ovih dana održanom ročištu.
Mustafić tvrdi da su projektima u oblasti kulture, koji imaju predznak međunarodnih, sredstva umanjena za najmanje 50 posto te preusmjerena na neke druge projekte za koje smatra da imaju predznak nacionalnih. Njegovo i promišljanje njegovih kolega s kojima je svakodnevno u kontaktu jest da bi međunarodni predznak trebao biti osnovni kriterij raspodjele. Činjenicu da su sredstva za mandata ministrice Zore Dujmović po prvi put dobile i udruge izvan Sarajeva smatraju političkim problemom koji je, kako kažu, pokušala umanjiti Vlada FBiH dodjeljujući im sredstva iz proračunske pričuve te na kraju ostaje nejasno jesu li uopće financijski zakinuti.
Da bi dobili puno više sredstava od odobrenih 10 tisuća KM u 2015. godini, da im je sjedište u Posušju umjesto u Sarajevu, uvjerena je Edina Papo, umjetnička direktorica BFS-a. Ona smatra kako se projekti iz oblasti kulture u Posušju, Širokom Brijegu ili Kiseljaku značajem ne mogu usporediti s onima u Sarajevu. Na pitanje predstavnika Federalnog pravobraniteljstva imaju li se pravo osnivati i razvijati kulturni projekti i u sredinama izvan Sarajeva, Papo je odgovorila kako imaju, ali ne na način da diskriminiraju one koji su već izgrađeni i međunarodno prepoznatljivi, a to su projekti institucija čije je sjedište u Sarajevu.
Bošnjaci i kultura
Iako djeluju u većinski bošnjačkom gradu, predstavnici sarajevskih kulturnih institucija odbijaju se svrstati u bošnjački kulturni milje. S druge strane, raspodjeli sredstava u sredinama s hrvatskom većinom koje su jedino spominjali u svojim iskazima, zaobilazeći pri tom projekte iz, npr. Tuzle ili USŽ, dali su nacionalni predznak te je okarakterizirali kao svrstavanje u nacionalne, u ovom slučaju kulturne torove. U nastavku postupka iskaz će dati i federalna ministrica kulture i sporta Zora Dujmović.
