Poskupljenja osiromašila građane, ali pune državnu blagajnu
Od uspostave Uprave za neizravno oporezivanje prikupljeni su rekordni prihodi od neizravnih poreza. U odnosu na ranije rekordnu 2019. godinu, prikupljeno je 104,860.767 KM više. U odnosu na prošlu, 2020. prikupljeno je 660,315.234 KM više. Prihodi od neizravnih poreza u osam mjeseci 2021. iznosili su 5 milijardi i 363 milijuna KM i veći su za 660 milijuna KM ili 14,04% u odnosu na isto razdoblje 2020., kada su iznosili 4 milijarde i 703 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
Prikupljeni porezi
Samo u kolovozu 2021. prikupljeno je 768 milijuna KM neizravnih poreza, što je za 186 milijuna KM više u odnosu na kolovoz 2020. Nakon što je UNO izvršio povrat PDV-a gospodarstvenicima u iznosu od 958 milijuna KM, neto prikupljeni prihodi koji su otišli u raspodjelu korisnicima za razdoblje siječanj – kolovoz 2021., a to su država, entiteti i Distrikt, iznosili su 4 milijarde i 405 milijuna KM i veći su za 543 milijuna KM u odnosu na isto razdoblje 2020. Glasnogovornik UNO-a BiH Ratko Kovačević objasnio je za Glas Srpske da je do rasta prihoda došlo uslijed oporavka svih gospodarskih aktivnosti nakon prošle godine i izvanredne situacije prouzročene koronom. – Zabilježen je značajan rast uvoza, a samim tim je povećana i naplata uvoznih davanja. Došlo je do značajnog rasta potrošnje, a to znači i veću naplatu PDV-a – rekao je Kovačević. Dodao je da je zabilježen i veći iznos naplaćenog PDV-a u unutarnjem prometu koji su prijavili i uplatili obveznici u svojim prijavama. S druge strane, ekonomisti tvrde da je uz sve navedeno na rast prihoda od neizravnih poreza najveći utjecaj imalo poskupljenje svih proizvoda i rast troškova života.
– Poskupjelo je sve, od goriva, osnovnih namirnica do građevnog materijala. Svi ti elementi su značajno utjecali na rast prihoda od neizravnih poreza. Porast cijena je sigurno veći u odnosu na rast prihoda, ali smatram da je globalna inflacija koja ni nas nije zaobišla imala najznačajniji utjecaj – rekao je ekonomist Zoran Pavlović.
Poskupljenje namirnica
Svako povećanje cijene proizvoda i usluga izaziva i povećanje apsolutnog iznosa PDV-a, tih 17%. Građani su konstantno na udaru poskupljenja hrane i ostalih roba koje moraju kupovati svakodnevno, a od prošle jeseni cijene osnovnih namirnica u prosjeku su skočile između 15 i 20%. Dodatno zabrinjava činjenica da nema naznake da bi se cijene hrane mogle stabilizirati. Farmeri upozoravaju da će suša imati katastrofalne posljedice na poljoprivrednu proizvodnju te da bi prinosi mogli biti prepolovljeni i lošije kvalitete. To će, kako objašnjavaju, dovesti do poskupljenja, najprije stočne hrane, a onda i pekarskih proizvoda i mesa. Zbog poskupljenja brašna, ulja, goriva… cijene određenih pekarskih proizvoda su od početka godine rasle i do 0,20 KM. Najviše je poskupjelo ulje, čija je cijena od početka godine rasla svaki mjesec, što je slučaj i s gorivom.
