POREZ NA LUKSUZ Skuplji nakit, alkohol, odjeća, automobili…
Mnoga strana istraživanja, ali i liste, poput Forbesove, govore o bogatašima u Bosni i Hercegovini. A brojke su neumoljive, uz milijun siromašnih, u BiH živi i 500 milijunaša te više od 90 multimilijunaša, piše Večernji list BiH.
Novi pravilnik
Svi plaćaju iste stope poreza, međutim, uskoro bi se to trebalo promijeniti. Kupnja skupoga vozila, opuštanje uz čašicu viskija, kupnja nakita, kožnate odjeće…, kao i ostalih predmeta i namirnica koje se smatraju luksuznima, uskoro bi u Bosni i Hercegovini mogla biti znatno skuplja. Naime, pripremljena su dva ključna zakona koja će ubuduće definirati što su luksuzni proizvodi u BiH te koliko će iznositi porez i trošarina na kupnju tih proizvoda. Da su zakoni pripremljeni te da čekaju proceduru potvrdio je nedavno i ravnatelj Uprave za neizravno oporezivanje BiH Miro Džakula. Ističe kako je riječ o Zakonu o PDV-u i Zakonu o trošarinama. – Porez se treba plaćati prema ekonomskoj snazi svakog pojedinca i tvrtke. Nužno je uvođenje poreza na luksuz. Prije svega, to su skupa alkoholna pića, luksuzni automobili… Ako netko kupi automobil za 200.000 KM, logično je da ne treba plaćati obični porez. Ljudi su spremni i to platiti i nema ništa sporno. Tu mi moramo slijediti zakonodavni okvir EU-a – naglasio je Džakula. Novi Zakon o PDV-u usklađen je sa 112. smjernicom Vijeća Europe. Dosadašnji Zakon o PDV-u bio je usklađen sa 6. smjernicom Vijeća Europe, ali ona je u međuvremenu stavljena izvan snage. – Napravili smo i novi pravilnik o porezu na dodanu vrijednost. Uprava je svoj dio posla uradila, ali nije bilo zainteresiranosti na razini entiteta – zaključio je Džakula. Kako bi spomenuti zakoni zaživjeli, na potezu je Vijeće ministara, a potom i Parlament BiH. Na potrebu izmijene stope PDV-a upozoravali su brojni ekonomski stručnjaci. Ekonomski analitičar Zoran Pavlović već godinama ističe kako, prema napravljenim analizama, BiH treba napraviti izmjene u poreznoj politici. Ako ništa drugo, onda ove skupe, luksuzne proizvode oporezivati više, a osloboditi PDV-a lijekove, osnovne životne namirnice… – mišljenja je Pavlović.
Inače, BiH ima jedinstvenu stopu PDV-a od 17 posto. Kada je riječ o europskim zemljama, uz BiH, samo još Danska promet roba i usluga oporezuje jednom stopom. Opća stopa PDV-a u Hrvatskoj je visoka i iznosi 25 posto, ali postoje i snižene stope od 13 i 5 posto. Sniženom stopom od 13 posto u ovoj zemlji oporezuje se svježe ili rashlađeno meso, riba, voće i povrće, jaja te dječje pelene. Stopa PDV-a od 5 posto primjenjuje se na lijekove, knjige, novine i časopise…
Opća stopa PDV-a u Srbiji iznosi 20 posto, a snižena od 10 posto primjenjuje se na hranu, voće, povrće, lijekove, novine, smještaj u ugostiteljskim objektima, ulaznice, prijevoz putnika. Najvišu stopu PDV-a imaju skandinavske zemlje – oko 25 posto, dok je opća stopa smjernicama Europske unije ograničena na 15 posto.
Snižene stope
Istodobno, mnoge države postavljaju preferencijalne ili snižene stope za najvažnije sektore ili kategorije roba. Tako Austrija primjenjuje PDV od 10 posto na poljoprivredne proizvode, turizam i zabavu, u Češkoj PDV za javnu ugostiteljsku djelatnost iznosi 15 posto, dok je opća stopa 21.
U Švedskoj se naplaćuje sniženi PDV od 12 posto na usluge prijevoza putnika, u Belgiji je stopa od 12 posto određena za ugljen, a na Islandu je 14 posto za hotelske usluge. Standardna stopa poreza u Francuskoj je 20 posto, a za određene proizvode i usluge koriste se smanjene stope od 10, 5,5 i 2,1 posto.
