Pokušaj oživljavanja SBiH, Komšić i Bijedić prave novu “lijevu” stranku
Do planiranih općih izbora u BiH ostalo je još godinu i pol, a ne zna se još ni po kojim izbornim pravilima će biti organizirani i provedeni. To, ipak, ne sprečava veći broj političkih subjekata već sad zauzimati predizborne pozicije, piše Večernji list BiH.
Kome je nova ljevica interes
Tri vodeće oporbene stranke u Republici Srpskoj već su dogovorile suradnju te razgovaraju čak i o kandidatima za pojedine pozicije iako i neki njihovi članovi upozoravaju kako se prvo trebaju usuglasiti oko programa. Taj savez SDS-a, PDP-a i DNS-a pokazuje spremnost o postizbornoj suradnji razgovarati sa sarajevskom “trojkom”, koju čine NiP, SDP i Naša stranka. Da to neće ići tako glatko kako neki priželjkuju, pokazuju i prozivke potpredsjednika SDP-a Vojina Mijatovića na račun PDP-a i simpatiziranja Draže Mihailovića među najvišim dužnosnicima te stranke.
Sarajevska “trojka” svoju predizbornu priču pokušava izgraditi na radu županijske Vlade upravo u Sarajevu. Vjeruju kako bi im uspjeh u idućoj godini dana u upravljanju Sarajevom bio izborna referenca i za druge dijelove BiH. No, jasno je kako i ubuduće mogu računati tek na borbu za bošnjačko biračko tijelo, kojem se nudi sve više opcija. Tako je naprasno oživjela Stranka za BiH, koju je kao privremeni upravitelj preuzeo bivši esdeaovac Semir Efendić. Nije poznato s kim i kako planira SBiH surađivati pod Efendićevim rukovodstvom, kao ni hoće li i kakvu ulogu u stranci ponovno preuzeti njezin utemeljitelj Haris Silajdžić.
Na bošnjačkoj političkoj sceni u tijeku je i pokušaj okrupnjavanja onih koji sebe nazivaju ljevicom iako je svima jasno kako ni Komšićev DF, a još manje GS, kojim upravlja radikalni Reuf Bajrović, nemaju nikakve veze s ljevicom. Oni, navodno, vode pregovore o suradnji, pa možda i stvaranju potpuno nove stranke sa Socijaldemokratima (SD), strankom koju je osnovao Enver Bijedić nakon raskola sa SDP-om. U taj bi novi projekt, prema najavama, i potpuno neaktivni Pokret socijalne pravde i demokratije (SPD), koji su svojedobno pokrenuli Zlatko Lagumdžija, Ivo Komšić i Miro Lazović. Upravo je SPD svojedobno najavljivan kao mjesto okupljanja navodne ljevice u Sarajevu.
A kako od toga nije bilo ništa, sad se vode novi pregovori u kojima, uz Komšića, Bajrovića i Bijedića, sudjeluje i Mirsad Hadžikadić, čelnik Platforme za progres (PzP), koji je sve iznenadio velikim brojem glasova koje je kao kandidat za bošnjačkoga člana Predsjedništva BiH osvojio 2018. godine. Po nekim najavama, ti pregovori mogli bi završiti formiranjem nove zajedničke stranke koja bi pokušala na izborima parirati savezu koji su već formirali SDP i Naša stranka pod nazivom Bh. blok.
Ljevica SDA
Na ovako rascjepkanoj bošnjačkoj političkoj sceni još uvijek je mnogo nepoznanica. Hoće li i s kim prije izbora surađivati ili koalirati Radončićev SBB, kao i Kukićev PDA? Kakav je plan NES-a, stranke nastale spajanjem A-SDA i NBL-a Ibrahima Hadžibajrića, koji je u međuvremenu napustio sarajevsku “četvorku” pretvorivši je u “trojku”. Dakako, još se ne zna ni kakvu će poziciju zauzeti SDA. Po sadašnjim relacijama, svoj koalicijski potencijal među bošnjačkim strankama SDA će prvenstveno tražiti u toj novoj navodnoj socijaldemokratskoj stranci koju stvaraju i dosadašnji partneri SDA – Komšić i Bijedić. Tako bismo na izborima mogli imati naizgled apsurdnu situaciju da se za birače bori s jedne strane narodnjačko-lijeva koalicija okupljena oko SDA i stranke koju stvaraju Komšić, Bijedić, Hadžikadić i drugi, a s druge strane narodnjačko-lijeva koalicija NiP-a, SDP-a i NS-a. Zapravo, u pitanju je prividna ideološka podjela jer su sve stranke u obje koalicije na nacionalnim bošnjačkim pozicijama po svim bitnim pitanjima za budućnost BiH. Baš kao što je to slučaj s preostalim akterima iz Sarajeva, od SBB-a, preko SBiH, do NES-a.
I jedni i drugi su, čini se, za partnere u RS-u spremni prihvatiti Karadžićev SDS i njegove koalicijske saveznika PDP i DNS. U situaciji kada je HNS jedinstven, Hrvate bi i jedni i drugi najradije zaobišli u bilo kakvim postizbornim dogovorima, pa im i odgovara da se Izborni zakon ne reformira i da 2022. godine jednostavno (ponovno) majoriziraju Hrvate.
