Počeli s 10 grla muzilica, danas imaju 240 kooperanata
BiH izveze 79.000 tona mliječnih proizvoda godišnje, što je količinski za 22.000 tona više nego što uveze, vrijednost izvoza u 2018. dostigao je 89 milijuna KM, dok ukupna vrijednost uvoza premašuje 154 milijuna KM, piše Večernji list BiH.
Oživljavaju krajeve
Iz USAID/Sweden FARMA II projekta navode da se trendovi mijenjaju. Nakon porasta od 17 posto izvoza u sektoru mljekarstva, u odnosu na 2017., i ova godina obećava bolje rezultate s otvaranjem tržišta EU-a. Ističu kako na putu rasta i razvoja sektora mljekarstva, osim velikih proizvođača, važnu ulogu igraju oni manji koji su već postali prepoznatljivi po specifičnosti svojih proizvoda poput “Promilka”.
Direktor i vlasnik te tvrtke Ibro Daguda želi učiniti prozorski sir prepoznatljivim u regiji. – Važno je omasoviti stočni fond u ovom kraju te već radimo i na prijedlozima novih projekata kako ga oživiti – zaključuje Daguda. Najznačajniji uvoz po udjelu i vrijednosti čine sir edamer (više od 26,8 mil. KM) i sir gauda (više od 14 mil. KM).
Tvrtka “Eko-sir Puđa”, kroz suradnju s USAID/Sweden FARMA II projektom, osigurala je nove tehnologije u kontroli kvalitete mlijeka kod farmera. Livanjski sir je apsolutni rekorder po izvozu sireva iz BiH. Maid Smajić i njegova sestra Mediha Jašarević osnovali su tvrtku “Zlatna kap” u Jelahu 2008. Zbog problema s otkupom i plasmanom mlijeka okrenuli su se proizvodnji sira. – Pronašli smo metodologiju, uradili procjenu potreba tržišta i prepoznali prave prilike. Uz potporu USAID/Sweden FARMA II osigurali smo nabavu muzilica, razmijenili dobre prakse i sudjelovali u školi sirarstva.
Pozitivne ocjene
Obuke su nam omogućile naučiti recepturu i proizvodnju različitih vrsta sira, a istodobno da proces proizvodnje bude usklađen sa standardima EU-a. Radimo s 240 kooperanata, a počeli smo s 10 grla. Danas radimo otkup koji dostiže dva milijuna litara – kaže Smajić. Tešanjski sir s koprivom je prepoznat diljem regije. Tešanjski zlatni sir sazrijeva 15 mjeseci i predstavlja proizvod ekstra klase koji je tražen u ugostiteljstvu.
Uredba Europske komisije kojom se uređuju uvjeti zdravlja životinja i javnog zdravlja te veterinarskog certificiranja za unošenje sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda za prehranu ljudi u EU propisuje popis “trećih zemalja”, među kojima je BiH, a kojima je odobreno unošenje takvih pošiljki u EU. U ovoj godini očekuje se značajan napredak u izvozu.•
vecernji.ba
