Po županijskim parlamentima formiraju se koalicije za izbor izaslanika u Domu naroda

Bez obzira kako se na kraju završila priča o načinu izbora izaslanika u Dom naroda Parlamenta Federacije BiH, jasno je da će najveći broj izaslanika u tom Domu imati HDZ BiH, SDA i SDP. Prvi zahvaljujući hrvatskom, drugi bošnjačkom, a treći srpskom i Klubu ostalih, piše Večernji list BiH.

Stranački omjer snaga u ovom domu trenutačno je teško predvidjeti i to ne samo zbog ključne činjenice da još nema pravila o načinu popune Doma naroda. Na konačan odnos umnogome će utjecati i odluka pojedinih stranaka da u županijskim parlamentima zajednički biraju izaslanike iz pojedinih naroda. U tom kontekstu treba promatrati i vijest iz Orašja, gdje su zastupnici SDP-a, SBB-a i PDA potpisali sporazum o zajedničkom nastupu i suradnji u Klubu Bošnjaka unutar Skupštine Posavske županije. Očiti je cilj prilikom izbora jednog bošnjačkog izaslanika iz ove županije preglasati SDA.

Sličan scenarij bi se mogao dogoditi i u drugim županijama da bi se SDA spriječio u pokušaju da i ovaj put ovlada Klubom Bošnjaka u Domu naroda Parlamenta FBiH. Nema dvojbe da će blok tzv. građanskih stranaka pokušati po županijskim parlamentima zajednički izabrati i što veći broj Hrvata. Takva suradnja im može donijeti korist samo u Zeničko-dobojskoj županiji gdje su bošnjačke stranke “progurale” 6 zastupnika koji su se izjasnili kao Hrvati. Ako bi se iz ove županije birao jedan Hrvat oni bi mogli nadglasati 3 HDZ-ova zastupnika, a ako bi se birala 2, izvjesno je da bi bar jednog dobili “građani”, a uz pomoć SDA mogli bi i do drugog. U svakom slučaju, bez obzira na razne kombinatorike i moguću suradnju, upitno je mogu li bošnjačke stranke doći do “kontrolnog paketa” od trećine, odnosno 6 Hrvata. Čak i uz neustavna izborna pravila, to bi im mogao ostati nedostižan cilj, iako oni od svojih računica još ne odustaju.

Mnogo lakše će bošnjačkim “građanskim” strankama biti ovladati klubovima Srba i ostalih. To što se Klub Srba zbog nedovoljnog broja izabranih zastupnika srpske nacionalnosti po županijama tradicionalno ne može popuniti i što ove stranke u Klub ostalih, umjesto predstavnika stvarnih nacionalnih manjina, delegiraju “zamaskirane” Bošnjake, nije nikakva moralna ili bilo koja druga zapreka tzv. građanskim strankama da tako pumpaju svoj parlamentarni utjecaj. Tako bi se lako moglo dogoditi da SDP u savezništvu s DF-om i NS-om ima najveći broj mjesta u Domu naroda. Za Hrvate je, ipak, najvažnije da njihovi legitimni predstavnici zadrže dvije trećine mjesta u Klubu Hrvata i tako postanu nezaobilazan čimbenik kod uspostave izvršne vlasti u Federaciji.

Zastupnici iz naroda

Tri nacionalna kluba (po 17 izaslanika) i Klub ostalih (7 izaslanika) biraju zastupnici iz tih naroda u županijskim parlamentima. U proteklom sazivu, koji je biran po neustavnoj formuli raspodjele mandata po županijama, HDZ je opet imao najveći broj mandata, ukupno 13 (sve Hrvati). SDA i SDP su imali po 10, s tim što je SDA imao isključivo bošnjačke, a SDP šest 6 i 4 ostala. DF je imao 3 bošnjačka izaslanika i po jednog srpskog i izaslanika iz skupine ostali. SBB je imao jednog Hrvata i 3 Bošnjaka, a SNSD tri Srbina. Preostala tri hrvatska mjesta popunili su HDZ 1990., Stranka dijaspore i Laburistička stranka, bošnjačka A-SDA, srpska Naša stranka, Boljitak i Liberalna stranka, a ona za ostale Naša stranka i Laburistička stranka. Treba imati na umu da su tri srpska mjesta ostala ispražnjena, piše Večernji list BIH.

Dnevnik.ba