Pazite što kupujete, BiH uvozi čak i kruh iz Argentine
Slabiji prinosi voća i povrća u našoj zemlji, u odnosu na isto razdoblje prošle godine posljedica su kiše i leda koji su u velikoj mjeri bili prisutni prije nekoliko mjeseci. Urod šljive je u Modriči, Odžaku, Gradačcu, kažu uzgajivači, gotovo prepolovljen.
Loša situacija je i sa povrćem, u prvom redu rajčicom, pa u prodaji ako se i nađe domaća rajčica, kilogram na tržnicama iznosi i tri KM. I cijena paprika je do tri KM, šljiva po kilogramu ide i do 1,80 KM, piše Faktor.
– Do sada je domaće rajčice trebalo biti u neograničenim količinama, međutim, rajčica je tek počela sazrijevati. Kasni u većini krajeva zbog ranijeg hladnog vremena, one velike vlage. Ova godina je po pitanju poljoprivrede katastrofalna! Mali prinosi, kasni sve, a i ovo što prispije je loše kvaliteta, tako da to nije ništa dobro – kaže Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika Federacije BiH.
Nahdet Sulejmen, direktor Opće poljoprivredne zadruge Tarevci kod Modriče u RS-u, koja se primarno bavi uzgojem šljive, kaže da je rod gotovo prepolovljen.
– Ma mogu reći da nam je šljiva podbacila u Modriči. U većini slučajeva manje je u odnosu na isto razdoblje prošle godine za 50, 60, ali i 70 posto. Tako je i u Odžaku, a loše je i u Gradačcu, kraju poznatom po uzgoju šljive. Padao je krupan led u vrijeme cvjetanja i zametanja voćki. Uzgajivaču trešnje u Tarevcima, 70 posto roda je propalo. Morao je plaćati radnike da skidaju trulu trešnju da ne bi stabla oboljela – priča Sulejmen.
Govori da je sve to prouzročio led koji je padao prije nekoliko mjeseci, duže razdoblje kiša. Bićo kaže da građani moraju voditi računa što kupuju.
– Teško u ovom trenutku da itko može reći da mu je domaća rajčica. Ono malo iz Hercegovine što je bilo, to je praktično i prošlo. Kada vam u tržnim centrima kažu da je rajčica domaća, od toga nema ništa. Nema ga u tim količinama. Savjetujem građane da kupuju kod provjerenih proizvođača. Kod nas se sve uvozi. Ako vam kažem da imamo primjera da kruh i pecivo dolazi iz Brazila ili Argentine, možete zamisliti odakle sve ostalo dolazi! Takva je situacija kad vam je tržište otvoreno, kada nije zaštićena domaća prozvodnja, kaže Bićo.
Dodaje kako sve normalne države izdvajaju puno više sredstava za podršku poljoprivrednicima osim naše.
– Radimo sa starom mehanizacijom koja troši puno goriva. Nema radne snage, ljudi odustaju – navodi Bićo.
