Pad ekonomskog rasta u BiH i zbog necijepljenja stanovništva
Iako je Međunarodni monetarni fond bio procjenjivao u travnju kako će ekonomija Bosne i Hercegovine u ovoj godini rasti po stopi od 3,5 posto, u novoj, revidiranoj procjeni, smanjeni su izgledi ekonomskog rasta na 2,8 posto. Taj podatak objavljen je u polugodišnjem izvješću MMF-a “Svjetski ekonomski izgledi”, ali postoji šansa da u novim procjenama postotak bude veći. Svakako bi razlog smanjenja u odnosu na travanj trebalo tražiti i u manjoj procijepljenosti koja utječe i na ekonomske tokove, piše Večernji list BiH.
Prikupljanje novih podataka
Andrew Jewell, rezidentni predstavnik MMF-a u Bosni i Hercegovini, kazao je u izjavi za Večernji list kako je MMF-ova projekcija u pogledu rasta od 2,8% za 2021. godinu temeljena na podacima koji su im bili ljetos na raspolaganju.
– Mi upravo obavljamo “posjet osoblja” u okviru kojeg prikupljamo nove podatke i činjenice te očekujemo kako ćemo revidirati ovu projekciju naviše u idućim tjednima – kazao je Jewell.
Kada je riječ o ekonomskom oporavku u ovoj godini, on je okarakteriziran u prvom redu povećanjem izvoza, kao i industrijske proizvodnje.
Bosna i Hercegovina je tako od siječnja do kolovoza izvezla robe u vrijednosti od 8,75 milijardi konvertibilnih maraka, što je za 32,5 posto više nego u istom razdoblju prošle godine, dok je uvoz iznosio 13,29 milijardi konvertibilnih maraka, što je više za 22,6 posto.
Industrijska proizvodnja u Bosni i Hercegovini u osam mjeseci ove godine zabilježila je rast od 12,3 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Prema podacima Agencije za statistiku, u kolovozu ove, u odnosu na kolovozu prošle godine, industrijska proizvodnja porasla je za 9,1 posto, dok je u odnosu na srpanj ove godine imala pad od 1,4 posto. Rast proizvodnje u prerađivačkoj industriji za osam mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, bio je 14,2 posto.
Ipak, kako bi se zadržali trendovi rasta, potrebno je mnogo raditi u kontekstu provedbe brojnih reformi koje bi za cilj imale smanjenje birokracije i poboljšanje ukupne poslovne klime. Umjesto 80 dana potrebnih za početak poslovanja u Bosni i Hercegovini, potencijalni investitori bi u bliskoj budućnosti morali računati na mnogo manje vremena, ali i procedura za realizaciju poslovne ideje.
Nekoliko posljednjih mjeseci napravljen je niz koraka koji idu u smjeru pojednostavljenja procedura, smanjenja birokracije te, u konačnici, uštede vremena. Usvojene izmjene i dopune Zakona o gospodarskim subjektima u Federaciji BiH imaju za cilj da se postupak upisa gospodarskih društava u registar društava ubrza, da se koraci pojednostave i da se omogući podnošenje zahtjeva za registraciju elektroničkim putem, a riječ je o iznimno važnom zakonu iz seta zakona koji za cilj imaju uspostavu jednošalterske registracije gospodarskih društava u Federaciji BiH.
Poslovna klima
Istodobno, u zajedničkom setu socioekonomskih reformi vlasti su se obvezale raditi na poboljšanju poslovne klime, jačanju jedinstvenog ekonomskog prostora, pojednostavljenju i usklađivanju postupaka registracije poduzeća te procedura izdavanja licencija i dozvola. Sve to važno je zbog tematike izravnih stranih investicija, koje su se pokazale kao ključni pokretač ekonomskog rasta i stvaranja radnih mjesta u središnjoj i istočnoj Europi. Inače, prema podacima Centralne banke u okviru platne bilance, izravne strane investicije u prvom tromjesečju ove godine iznosile su 271,8 milijuna KM, što je za 14,6 posto više u odnosu na iznos iz prvog tromjesečja prošle godine, kad su iznosile 237,2 milijuna KM. U cijeloj toj priči potrebne su i važne strukturne reforme kako bi domaća ekonomija bila otpornija. Ne treba zaboraviti kako je i MMF tražio od vlasti da provedu reforme u cilju jačanja jedinstvenog ekonomskog prostora, unapređenje upravljanja izgradnje otpornije i inkluzivnije ekonomije u vrijeme nakon pandemije. Pritom je jasno i da vlasti trebaju ubrzati imunizaciju kako bi se zaštitile od budućih valova pandemije. MMF je i ove godine izdašno pomogao Bosni i Hercegovini te je u kolovozu uplaćen novi financijski paket u iznosu od 305 milijuna eura, koji je dio programa podrške svim članicama MMF-a, a cilj je ekonomski oporavak, nabava medicinske opreme, kao i potpora gospodarstvu.
