OVAJ SOLINJANIN JE S 23 GODINE ZARADIO SVOJ PRVI MILIJUN: U njegovoj tvrtki nitko nema ispod 6000 kuna, a uskoro se šire na još jedan grad

Pametne klupe mladom su solinskom poduzetniku Ivanu Mrvošu samo podloga za razvoj niza jednako pametnih proizvoda te želje za realizacijom ideje o Smart cityju

Mladi poduzetnik iz Solina, 24-godišnji Ivan Mrvoš, već je zaradio svoj prvi milijun, a ugledni časopis Fobes uvrstio ga je među 30 najperspektivnijih poduzetnika u svijetu mlađih od trideset godina. Poslovnu slavu stekao je još kao srednjoškolac čuvenim izumom “pametne klupe”.

Njegova tvrtka Include danas vrijedi 110 milijuna kuna, a Mrvoš je tim povodom proljetos napisao i emotivnu objavu na Facebooku.

“Nekim smo danima nas petero živjeli od svega dvadesetak kuna.  Otac i ja znali smo ponekad i po najvećoj zimi zavarivati ograde, samo da skupimo nešto novca. Mene tog razdoblja nikad nije bilo sramota…”, napisao je Mrvoš proljetos.

 

Nakon pametne klupe, Powerpack baterija

Prošloga tjedna na Smart City Expo sajmu u Barceloni Mrvoš i Include predstavili su prototip novog proizvoda, bateriju X24 Powerpack. Takvu bateriju već koriste u pametnim klupama Monna Country, ali je nikada nisu predstavili kao izdvojeni proizvod.

“Barcelona je ove godine bila idealno vrijeme i mjesto da pokažemo bateriju, da vidimo kakav je komentar ljudi iz Smart city svijeta na to kao na odvojen proizvod. Vidimo da su poprilično zainteresirani i već smo krajem prošlog, i ovaj tjedan, imali nekoliko upita za kupnju tih baterija. Tek iduće godine počinjemo s ozbiljnim razvojem i na tržište ćemo vjerojatno plasirati više verzija, od manjih koji su namijenjeni za senzore ili računala, pa do jako velikih i složenih baterijskih paketa koji bi mogli potencijalno održavati kuće, industriju…”, kazao je Mrvoš za Slobodnu Dalmaciju.

Kada su krenuli s tom baterijom nisu, kaže Mrvoš, znali da je tesla sličnu i s istim nazivom, izbacio na tržište još 2015. godine.

“Moram naglasiti da se mi ne možemo uspoređivati s Teslom. Mi smo firma iz Hrvatske, iz Solina… Mali smo, i u usporedbi s njima – nemoćni. Što Tesla potroši u jedan sat, mi vjerojatno potrošimo godišnje. Svakako, oni su imali sličnu filozofiju. Njihovi baterijski paketi su nastali kao posljedica razvoja baterija za auta, tako i nama, baterijski paket nam je nastao iz klupa”, pojasnio je Mrvoš.

Bateriju će testirati na vlastitom uredu

Na pitanje smatra li da su baterije bolja budućnost energetike, Mrvoš odgovara potvrdno.

“Jesu, ako se nađe bolji način i da se to sve skupa čišće proizvodi. Električna auta su u globalu manji zagađivači nego obični automobili, ali je opet u pozadini priča koju ljudi ne znaju. Tu posebno mislim na način na koji se dolazi do litija, a u nekim dijelovima svijeta čak i djeca kopaju i izvlače ga iz rudnika. To je prljav, nezdrav posao i zato se u Europi to ne radi. U budućnosti možda budu neke naprednije verzije baterije, od nekakvih polimera. Možda se i jednog dana od reciklirane plastike napravi baterija i onda će to biti puno čišće. Mi to još ne znamo, ali moguće je”, ističe Mrvoš.

Prije nego što na tržište Include plasira prvu bateriju X24 Powerpack, Mervoš kaže kako će provesti eksperiment na “domaćem” terenu, odnosno uredu Includea.

“Cijeli naš ured ima oko 1500 kvadrata, a iduću godinu bi pokušali napraviti veliki Powerpack. Isključili bismo vanjsko napajanje, te se prebacili na baterije da vidimo radi li to ili ne radi, ako radi, onda bi išli dalje u ozbiljniji razvoj tih baterija, ako ne, par desetaka tisuća eura je potrošeno i to je to”, kaže mladi solindki poduzetnik.

 

‘Želimo se baviti Smarty Cityjem’

Za sebe i svoju tvrtku kaže kako često ide u nagle promjene i mijenja smjer poslovanja.

“Mi se kao tvrtka još uvijek tražimo. Znamo koja je naša filozofija i što želimo, baviti se Smart cityjem i razvojem pametne i urbane opreme, ali dosta šaramo i tražimo se još”, iskreno govori Mrvoš.

Njegov zasad glavni projekt je pametna klupa. Dosad ih je instalirano oko 1300 u tristotinjak gradova u 50 država. I sama pametna klupa koja je prvotno služila za punjenje mobitela, vremenom je napredovala.

“U Bratislavi, Dublinu i još nekoliko lokacija imamo klupe s ekranima na kojima se vrte reklame ili marketinške kampanje, koje koriste naše sustave, a neke agencije od toga žive i stvaraju godišnje prihode. Naravno da je tu na nama pritisak, jer ako nešto kod nas ne radi, onda netko zbog toga gubi novac, a pričamo o jako velikom novcu. Samo tih tridesetak klupa koje je prodano, vrijednosti je više od milijun i pol kuna, dakle, to mora funkcionirati”, kaže Mrvoš za Slobodnu Dalmaciju dodajući kako razvija i klupe koje će moći “prepoznavati” dob i spol porlaznika pa im prilagođavati oglase.

‘Zanimaju me znanje i iskustvo investitora, ne novac’

Na globalnoj razini, lani je više od dva milijuna ljudi na neki način koristilo proizvode Includea. Mrvoševa prva uspješna, investicijska runda krenula je u proljeće 2017. godine i bila je ujedno i prva Funderbeam crowdfunding kampanja u Hrvatskoj, koja je ovom mladom poduzeću omogućila nesputan nastavak razvoja i ostvarenje izvrsnih poslovnih rezultata.

“I ove godine smo opet pokrenuli kampanju i samo kroz Funderbeam skupili negdje oko 1,4 milijuna eura. To je za sada najveća Hrvatska kampanja koja je bila na toj platformi”, ističe.

Mrvoš je ove godine pokrenuo i dokapitalizaciju Includea, a uspio je prikupiti čak 20 milijuna kuna ulagača, i stranih i domaćih.

“Neke investitore smo odbili jer su bili isključivo novac. Mene zanima vrijednost koju možemo dobiti od investitora: znanje, iskustvo, savjet, kontakte… Tako da smo s dosta većih investitora na dnevnom kontaktu, vidimo se jednom tjedno”, ističe.

Želi osmisliti tehnološki povezan ‘pametni’ grad

Pametne klupe Mrvošu su samo podloga za razvoj niza jednako pametnih proizvoda te želje za realizacijom ideje o Smart cityju.

“Filozofija je da u nekom trenutku, u kojem god to bilo, bilo tko od nas kada izađe iz svoje kuće svu interakciju s proizvodima u javnom prostoru vodi kroz – Include. Mi ćemo biti ti čije se klupe koriste, čije se kante za smeće koriste, rasvjeta, autobusne stanice, znakovi… Pokušavamo osmisliti svu tu urbanu opremu na neki način tehnološki povezanom i pametnijom, a da ona značajno ne odstupa od nekog standardnog dizajna, oblika, čak i cijena, ali da ljudima daje dodatnu vrijednost”, kaže Mrvoš za Slobodnu Dalmaciju.

Usto, dodaje, Include radi na nekim tehnološki naprednim projektima poput rasvjete koja prepoznaje stanje prometa pa tome prilagođava svjetlosni snop ili, pak, podnu signalizaciju koja obavještava gdje je prvo slobodno parkirališno mjesto.

 

Otvara ured u Zagrebu

Za sebe kaže da ne zna kakav je šef, već da to treba pitati njegove zaposlenike.

“Ne znam radim li najbolje što mogu – radim ono što ja mislim da je najbolje, ali mislim da će vrijeme pokazati je li to nešto što je logično ili nije”, kaže te pripominje da mu je kod zaposlenika najvažnija motivacija.

Ne krije ni kolike su plaće u Includeu.

“Za razvoj plaćamo do dvadesetak tisuća bruto, nekima čak i više, može ići do 24 tisuće bruto, što je plaća od nekih 17 do 18 tisuća kuna neto. Na to plaćamo dodatno zdravstveno osiguranje, zatim božićnicu, bonuse, opremu, putovanja, edukacije, konferencije, to su ozbiljni novci, ali takvo je i tržište. Najniža plaća je zapravo proizvodnja, no ispod šest tisuća kuna neto plaće nema nitko, što je mnogo više u usporedbi s bilo kojom drugom proizvodnjom u Hrvatskoj”, kaže.

U prvom kvartalu iduće godine Mrvoš planira u Includeu imati šezdesetak zaposlenih, a otvara i ured u Zagrebu jer je, kaže, Split ograničen kvalitetnim IT kadrovima. U Includeu ima zaposlenika i iz Francuske, Kazahstana, Italije…

 

‘Zadnje tri godine ne živimo od prihoda iz Hrvatske’

Svjestan je i mogućih dosega, odnosno limita te da i Include može propasti kao i bilo koja druga tvrtka.

“To je sve standardni dio života i procesa firmi. No, drago mi je da je u posljednje vrijeme sve veći broj mladih, pa čak iz Solina, koji predstavljaju svoje ideje, što je jako zanimljivo, cool, pa čak i da ne bude ništa od toga, važno je da imaju inicijativu i želju da žele pokušati. Međutim, na kraju dana moramo biti svjesni da živimo i Hrvatskoj i ne možemo očekivati da ćemo ovdje graditi nekakve multinacionalne kompanije koje imaju pet ili deset milijardi godišnjih prihoda. Treba to staviti u nekakve realne okvire. Nije i nekakva idealna poduzetnička klima…”, konstatira Mrvoš.

Na pitanje koliko su mu državni ili lokalni poticaji pomogli u stvaranju i rastu startupa, Ivan napominje kako u Hrvatskoj postoji percepcija da svi samo troše novce iz proračuna, a većina naših poduzetnika radi samo s državom.

“Istina je da mi kada smo počeli nismo imali drugih kupaca nego gradove u Hrvatskoj i prodali smo 250.000 kuna vrijednosti klupa gradovima u našoj državi. Tada smo iz proračuna gradova, od naših stanovnika uzeli taj novac. To stoji jasno kao dan i to ne krijemo. (…) No, već dosta vremena, točnije, zadnje tri godine ne živimo od Hrvatske i unutar naših granica ostvarujemo možda pet posto prihoda. Sve što uprihođujemo je iz EU ili nekih vanjskih tržišta kao Australija, Kanada, Indija…”, kazao je za Slobodnu Dalmaciju mladi poduzetnik iz Solina.

net.hr