Osam pripadnika Armije BiH optuženo za pokolj nad Hrvatima u Križančevu selu
Sud BiH je, kako neslužbeno saznajemo, potvrdio optužnicu Tužiteljstva BiH protiv osmorice bivših pripadnika Armije RBiH za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva počinjen ubojstvom najmanje 12 vojnika HVO-a koji su se prethodno predali.
Optužnica Posebnog odjela za ratne zločine Tužiteljstva BiH potvrđena na Sudu BiH tereti Ibrahima Purića, zv. ”Ibro”, rođenog 1953. godine u mjestu Dolac, Ibrahima Tarahije, rođenog 1959. godine u Vitezu, Nijaza Sivre, rođenog 1957. godine u Vitezu, Rušita Nurkovića, rođenog 1958. godine u Seošnici, Crna Gora, Almira Sarajlića zvanog “Roki”, rođenog 1968. godine u Travniku, Šaćira Omanovića, rođenog 1973. godine u Vitezu, Kasima Kavazovića, rođenog 1972. godine u Travniku i Sadika Omanovića, rođenog 1968. godine u Vitezu za kaznena djela ratnog zločina nad zarobljenicima i civilima.
Na području Viteza ubijeno 64 Hrvata uoči Božića 1993. godine
Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.
Na području Viteza na širem području Križančeva sela je uoči Božića 1993. ukupno ubijeno 64 Hrvata u sklopu operacije Armije BiH čiji je cilj bio potpuno slamanje postrojbi Hrvatskog vijeća obrane u središnjoj Bosni.
Optuženi se terete da su za vrijeme rata i oružanog sukoba između Armije RBiH i HVO-a, u svojstvu zapovjednika i pripadnika Armije RBiH s područja središnje Bosne i Viteza, optuženi Purić u svojstvu zapovjednika 325. brdske brigade A RBiH i zapovjednika Taktičke grupe (TG) Sjever 3. Korpusa Armije RBiH, optuženi Tarahija u svojstvu zapovjednika III bataljona 325. bbr. A RBiH, optuženi Sivro u svojstvu pomoćnika zapovjednika za sigurnost 325. bbr. A RBiH, optuženi Nurković u svojstvu pomoćnika zapovjednika za moral, informativno-propagandnu djelatnost (IPD) i vjerska pitanja (VP) 325. bbr. A RBiH, te preostala četvorica optuženih u svojstvu pripadnika 325. bbr. A RBiH, postupali suprotno odredbama ženevskih konvencija o zaštiti ratnih zarobljenika i civilnih osoba za vrijeme rata.
Oni su optuženi za ratni zločin počinjen nad žrtvama hrvatske nacionalnosti na području Križančevog Sela, Šafradina i Dubravice, gdje je 22. 12. 1993. godine ubijeno najmanje 12 zarobljenih pripadnika HVO-a koji su se prethodno predali, kao i dvije civilne osobe, žene hrvatske nacionalnosti, te vršeno pljačkanje i uništavanje imovine. Tijela ubijenih su razmijenjena 40 dana nakon zločina.
Također, pojedini osumnjičeni, u svojstvu zapovjednika jedinica A RBiH, terete se da su direktno sudjelovali u počinjenju zločina te da nisu poduzeli aktivnosti da spriječe zločine te procesuiraju i kazne počinitelje.
Navedeni ratni zločin predstavlja jedno od najvećih stradanja žrtava hrvatske nacionalnosti na području Središnje Bosne u proteklome ratu, gdje je u napadu ubijeno više desetaka žrtava, a imovina opljačkana i uništena.
Optuženi se terete za kazneno djelo ratni zločin protiv ratnih zarobljenika i ratni zločin protiv civilnog stanovništva iz člana 173. KZ-a BiH.
G. Lujanovic /Dnevnik.ba
