Općina Stolac se žalila na rješenje o rušenju križa i križnog puta

Općina Stolac uputila je žalbu federalnom Ministarstvu prostornog uređenja protiv rješenja federalnog građevinskog inspektora Senada Smaića, da se uklone postamenti križnog puta i križ u Stocu, potvrđeno je za Hercegovina.info iz Općine Stolac.

O detaljima žalbe za sada nisu željeli govoriti.

Ono što je pak za sada izvjesno jeste da su žurno postupajući u ovom predmetu federalni inspektori napravili niz omaški. Jedna od njih je i da su ušli na teren županijskih inspektora, koji su nadležni za nadzor u drugoj zoni zaštite, gdje su većim dijelom betonska postolja za križni put.

Križni put je dobio zeleno svjetlo Zavoda za zaštitu spomenika HNŽ, te smo i njih pitali kako federalni inspektori mogu postupati u drugoj zoni, koja nije u njihovoj nadležnosti, a odgovor očekujemo.

I federalne inspektore pitali smo jesu li postupali po pitanju najmanje šest objekata koji su bez dozvole, a koje nisu gradili Hrvati, a gdje se ne radi samo o džamijama, nego i o ugostiteljskim objektima, kućama, spomeniku borcima, u samom središtu Stoca, a za sada šute.

U Federaciji BiH postoje samo dva inspektora koja djeluju po prijavama na objektima koji su u zaštićenim zonama, ispričao nam je telefonski gore spomenuti inspektor, pravdajući se da ništa ne stižu. Unatoč tome, žurno su stigli u Stolac i donijeli rješenja, koja su zavatrila miran život u gradiću na Bregavi.

Međutim, na području Stoca ima još najmanje šest objekata koji su sagrađeni bez odobrenja za gradnju, a na što općinska administracija ne može utjecati jer su u zoni zaštite, i kao takvi podliježu višim razinama vlasti. Nepravomoćno osuđeni za nerede u Stocu 2016. Salmir Kaplan i Demir Mahmutćehajić u televizijskim izjavama niti jedan od njih nisu spomenuli kao sporan u Stocu, koncentirajući se na nedovršeni križni put kao način obilježavanja hrvatskog teritorija.

Što se gradilo?

Da na tzv. hrvatskom teritoriju, stolački Bošnjaci, vjerske i boračke organizacije, godinama grade bez ikakvih dozvola, pokazujemo kroz navedenih šest primjera, gdje nebošnjaci nikada nisu reagirali nikakvom peticijom, niti se proglašavali žrtvom, premda su, sudeći po činjeničnom stanju stvari, imali i pravo na to.

1. Džamija u Gornjoj dubokoj sa popratnim objektom (k.č.br. 680/1) K.O. Burmazi, investitor Medžlis Islamske zajednice u Stocu, objekt je bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.

2. Graditeljska cjelina – čaršijska džamija sa čaršijom (k.č.br. II/218, II/219 i II/220 K.O. Stolac)-proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj: 2/05. – Objekat je bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.

3. Objekt u kompleksu ADA sagrađen na k.č.br. 2001/464, 2001/465, 2001/537, 2001/569 i 2001/570 K.O. Stolac, vlasništvo Nusret (Omer) Kekić iz Stoca-u obuhvatu nacionalnog spomenika Prirodno-graditeljska cjelina-Korito Bregave sa mlinicama, stupama i mostovima, općina Stolac, proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj: 3/10. Predmetne katastarske čestice nalaze se u kompleksu Ada, koji se nalazi na listi privremenih nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine – Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju.

4. Graditeljska cjelina – Uzinovićka džamija (džamija Ismail-kapetana Šarića) (k.č.br. III/272, III/273, III/274 K.O. Stolac) proglašena je nacionalnim spomenikom Bosne i Hercegovine Odlukom Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika objavljene u „Službenom glasniku BiH“, broj: 23/03. – Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju (komentar: munara na džamiji nije postojala prije rata, izgrađena je bez odobrenja nakon rata).

5. Džamija Ošanjići – (k.č.br. 880/26) – Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju

6. Spomenik Šehidima, nalazi se u II zoni zaštite Graditeljska cjelina – Čaršijska džamija sa čaršijom u Stocu. Objekt bez pravomoćnog odobrenja za gradnju, a investitor je jedinstvena organizacija boraca Stolac.
S jedne strane su navedeni objekti, a s druge strane križni put uz Župnu crkvu sv. Ilije. On je izvan prve zone zaštite, te kao takav podliježe županijskim zakonima, odnosno županijskom Ministarstvu prostornog prostornog uredjenja i županijskom Zavodu za zaštitu kulturno povijesnog naslijedja.