Od proizvodnje povrća može se živjeti, godišnje zarade i do 60.000 KM
Peteročlana obitelj Žikice Lazića (35) iz semberskog sela Trnjaci živi od proizvodnje povrća. U plastenicima, na površini od 3,5 dunuma, Lazići uzgajaju špinat, krastavac i rajčicu. Što se tiče ranog krastavca, Žikica očekuje da će u ovoj sezoni proizvesti između 40 i 50 tona kvalitetnog krastavca koji plasira na bijeljinske i beogradske tržnice, piše Dnevni avaz.
– Berba ranog krastavca je pri kraju. Brat ćemo ga još deset do petnaest dana i onda ćemo početi pripreme za sadnju poznijih sorti. U plastenicima imamo rajčice koje će uskoro na tržnicu. Radimo mnogo, ali imamo i koristi od svog rada. Tijekom godine zaradimo i do 60.000 KM, ali treba imati na umu i velike proizvodne troškove, od sadnog materijala, ogrjevnog drveta kojim zagrijavamo plastenike, dnevnica za sezonske radnike, zaštitnih sredstava, troškova prijevoza – kazao je Lazić za Avaz.
Proljetos je, kaže, potrošio oko 120 metara drva za zagrijavanje plastenika. Kada se sve to sračuna, kaže, ostane nešto i za život.
– Svake godine radimo nešto i na obiteljskoj kući, pripremamo novac za fasadu, za centralno grijanje, za namještaj. Treba djecu školovati, treba živjeti. Nije nam lako, jer supruga Petra svakodnevno ide na tržnicu, priprema hranu za djecu i za sezonske radnike. Mi se ne žalimo, jer nas zdravlje dobro služi, mladi smo i možemo izdržati ovakav tempo života i rada – kaže Žikica.
Dodaje da je sadnju krastavca počeo prvog veljače te da se danonoćno brinuo o temperaturi u plasteniku.
– Mjesec dana sam sam proveo u rasadniku od ujutro do povečer. Zagrijavao sam plastenike i čuvao biljke kao i rođenu djecu. Sve to ima svoju visoku cijenu, ali mi smo naviknuli na takav život. Drago nam je što kupci prepoznaju naše proizvode kao kvalitetne i što nam se uvijek vraćaju – dodaje Lazić.
Bez obzira na sve, Žikica ističe da će djecu usmjeravati na školu i dobre zanate, jer ne vidi perspektivu u proizvodnji povrća. Lazići su u pripremu i montiranje plastenika svojevremeno investirali oko 35.000 KM, tako da ih i to obvezuje da još istrajavaju u proizvodnji povrća.
