Od naknada za plastične vrećice u tri godine zaradili svega 780 tisuća maraka
Iako ga je Vlada Federacije BiH najavila kao jednu od ključnih odluka u zaštiti okoliša, uvođenje plaćanja naknade za plastične vrećice “tregerice” donijelo je jako “mršave” rezultate, piše Večernji list BiH.
Obveza plaćanja
Plastične vrećice i dalje zagađuju okoliš u FBiH, a u njezinu proračunu od plaćenih naknada za plastične vrećice u tri godine prikupljeno je svega 780.153 KM. U izvješću o realizaciji akcijskog plana federalne strategije zaštite okoliša 2008. – 2018. stoji da je od 2014., 2015. i 2016. od prikupljenih sredstava u iznosu od 780.153 KM, Fondu za zaštitu okoliša, nakon transfera županijama, ostalo 234.046 KM.
Podsjetimo kako je odlukom definirano da svi trgovci registrirani na području FBiH, koji troše za vlastite potrebe ili stavljaju u promet plastične vrećice, plaćaju naknadu Fondu za zaštitu okoliša FBiH, i to dvaput godišnje na osnovi izvješća o količini plastičnih vrećica stavljenih u promet, u obračunskim razdobljima i rokovima, na obrascu čiju formu i sadržaj propisuje Fond. “Naknada za stavljanje u promet plastične vrećice koja je obuhvaćena izvješćem je 0,05 KM po komadu.
Za stavljanje u promet neprijavljenih vrećica koje nisu obuhvaćene izvješćem naknada iznosi 0,08 KM po komadu, a obveza plaćanja ove naknade utvrđuje se rješenjem mjerodavne inspekcijske službe”, stoji u izvješću. Iako Ministarstvo za zaštitu okoliša tvrdi kako provedba uredbe daje rezultate na terenu smanjenjem potrošnje plastičnih vrećica i zamjenom vrećicama veće debljine ili platnenim, činjenice govore drugačije. Iz Fonda za zaštitu okoliša FBiH više su puta upozorili na to da trgovci manipuliraju naknadama za plastične vrećice.
U Fondu tvrde kako je napredak uočljiv na terenu te da je broj vrećica koje podliježu uredbi smanjen, ali je zabilježeno i veliko povećanje broja prijavljenih “vrećica za pakiranje rinfuznih materijala” koje, prema uredbi, ne podliježu naplati. “Prema našim izvješćima, postoje trgovine koje su prijavile stotine tisuća vrećica kao ‘vrećice za rinfuzne materijale’, a poznato je da se te vrećice plasiraju na tržište na blagajnama kao vrećice koje podliježu naknadama”, objasnili su iz Fonda.
Jedan od razloga što se sa sigurnošću ne mogu utvrditi stvarni podaci o postotku vrećica koje trgovci naplaćuju, ali ne i plaćaju naknadu, jest i nepostojanje informacijskog sustava.
Uredbe o naknadama
Drugi razlog je i manjkavost odredbi uredbe o naknadama za plastične vrećice, upozorili su u Fondu. Objašnjavajući uredbu o naplati plastičnih vrećica koja je stupila na snagu 2014., stručna savjetnica za područje upravljanja otpadom pri Fondu za zaštitu okoliša FBiH Elma Hadžić-Ramić napomenula je da taj dokument nije rezultirao smanjenjem broja ovih vrećica čija je debljina stijenke do 20 mikrona.
“Na vrećice u koje se pakira voće, povrće, rinfuzni i drugi proizvodi ne obračunava se naknada. Podsjetila je da razlog uvođenja plaćanja naknada za plasman vrećica “tregerica” nije bio naplata naknada, već podizanje svijesti o problemu upotrebe vrećica”, prenosi akta.ba.
Sredstva koja su uplaćena u Fond po osnovi plasmana vrećica “tregerica” za osam obračunskih razdoblja do prošle godine bila su oko 960.000 KM.•
