Od branja gljiva u BiH može se dobro živjeti

Bosanskohercegovačke šume, proplanci, livade obiluju vrsnim primjercima gljiva, a česte kiše, vlažan zrak i visoke temperature pružaju idealne vremenske uvjete za urod gljiva. Branje gljiva je glavni izvor prihoda ili dodatna zarada mnogih stanovnika, posebno u seoskim naseljima, koji se uz redovite aktivnosti na svojim imanjima, bave i branjem gljiva.

Berba gljiva na većem području Bosne i Hercegovine traje tijekom više od pola godine i većinom se prve gljive “javljaju” već u svibnju, stoga je berba ovisno od vrsta gljiva i vremena roda aktualna sve do prvih mrazeva.

Prema statističkim podacima izvoz gljiva iz Bosne i Hercegovine kontinuirano bilježi pozitivne rezultate, za razliku od gotovo svih ostalih sektora.

U zemlje zapadne Europe, među kojima prednjače Švicarska, Italija i Slovenija, u 2019. godini izvoz svježih, suhih i smrznutih gljiva ostvaren je u vrijednosti višoj od 22,7 milijuna KM.

Vlasnik tvrtke “Frutti fungi” iz Visokog Edin Zukan, koji se od 1997. godine bavi otkupljivanjem i izvozom gljiva, kazao je za Fenu kako su sve jestive gljive posebno dobre za zdravlje ljudi jer su organske iz prirodnih staništa, posebno što na području BiH nema puno industrije.

Naglasio je kako je BiH bogata jestivim gljivama, koje obiluju vitaminima i mineralima, a sadrže mali udio soli i kolesterola, počevši od vrganja, ‘kralja gljiva’ koji se može uzgojiti, do lisičarki, smrča, ježevke, rujnice, crne trube…

Istaknuo je kako već 15 godina organiziraju edukacije o vrstama bh. gljiva. Međutim, upozorio je da je samostalno branje gljiva opasno, jer svaka jestiva gljiva u prirodi ima svoju otrovnu “dvojnicu”.

– Svake godine u BiH se dogodi da se netko otruje gljivama, a to su obično ljudi koji iz radoznalosti beru gljive i ne poznaju opasnosti – kazao je Zukan te dodao kako veliku opasnost za berače gljiva u BiH predstavljaju i mine zaostale iz prošlog rata.

Vlasnik tvrtke “Heko” iz Bugojna Muhamed Palačkić kazao je kako je trenutno najbolje vrijeme da se beru gljive, posebno lisičarke koje su među kvalitetnijim gljivama u BiH.

Istaknuo je kako većina ljudi koja se bavi tim poslom dobro poznaju gdje i koje gljive trebaju brati, te kako se od branja gljiva itekako može dobro živjeti u BiH.

Vlasnik tvrtke “Smrčak” iz Zvornika Miladin Mijatović smatra kako su bh. gljive najzdravije na svijetu, jer nisu kontaminirane raznim zagađivačima.

– Još ako sakupljači vode računa da ne beru gljive blizu magistralnih puteva i smetljišta, one su izuzetno zdrave – naglasio je.

Istaknuo je da godišnje otkupe oko 500 tona gljiva iz država regije, a najviše vrganj, lisičarke, crne trube i smrčak..

– Obilne kiše, vlažan zrak i visoke temperature tijekom ovog razdoblja idealni su vremenski uvjeti za urod gljiva, što znači da je sada i idealno vrijeme za branje – zaključio je Mijatović.

U „Priručniku za skupljanje ljekovitog bilja i gljiva u Bosni i Hercegovini“ koji je prošlog mjeseca na web stranici objavio projekt Sweden/USAID FARMA II, navodi se kako gljive spadaju u najrasprostranjenije žive organizme na zemlji, ali je svaka improvizacija pri branju gljiva opasna.

– Berite isključivo poznate gljive, u potrebnoj količini. Nemojte brati gljive sami. Ako se služite literaturom, više pažnje obratite na tekst i opis gljive, jer gljive u prirodi često odstupaju izgledom od onih na slikama – navodi se u Priručniku.

Istaknuto je kako postoje jestive gljive (koje ne sadrže nikakve termolabilne otrove, a mogu se koristiti u ishrani), uvjetno jestive (ukoliko nisu termički obrađene, mogu biti gorke, izazvati stomačne smetnje ili su blaže otrovne), nejestive (neprijatnog ukusa ili su jako ljute), ljekovite (znanost je dokazala kako više od 500 nižih i viših vrsta gljiva sadrži izuzetna ljekovita svojstva, a jedna najpoznatijih je mikroskopska gljiva Penicillium od koje je dobijen antibiotik) te otrovne (u sebi različite otrovne supstance koje se ne mogu uništiti termičkom niti bilo kojom drugom obradom, a njihova uporaba u bilo kojem vidu strogo se zabranjuje).

Najpoznatije jestive gljive su blagva, crna truba, ježevica, lisičarka, poljski šampinjon, rujnica, smrčak, vilinski klinčić,  velika sunčanica i vrganj, a otrovne gljive su crvena muhara, ludara, proljetni hrčak, otrovna pečurka te zelena pupavka.