Novi uvjeti za rad u Njemačkoj
Njemačka kancelarka Angela Merkel, lideri saveznih država te građanskih udruga, ukupno 120 dionika, dovršili su plan integracije migranata u njemačko društvo, sustav obrazovanja i tržište rada. Trebao bi vrijediti barem sljedeće desetljeće. To je sasvim sigurno i posljednji takav plan koji će Merkel donijeti prije nego što konačno napusti kancelarsko mjesto nakon parlamentarnih izbora u rujnu, piše Večernji List.
Na ovom se Nacionalnom akcijskom planu za integracije radilo tri godine, u njegovu stvaranju sudjelovalo je 300 predstavnika njemačkih država, gradova te 75 migrantskih organizacija, a usvojen je na velikom summitu kojem je predsjedavala Annette Widmann-Mauz, njemačka povjerenica za integraciju. Upravo je migrantska kriza, uz ovu pandemijsku, bila najvećim izazovom kancelarke Angele Merkel.
Njemačka je politika shvatila da samo osiguranje radnog mjesta više nije dovoljno kako bi se migrante uspješno integriralo u njemačko društvo.
Program integriranja mora biti puno detaljniji i temeljitiji. Tako se novi plan sastoji od pet faza podijeljenih u 100 točaka s osnovnom premisom – integracija mora početi još prije dolaska u Njemačku.
U prvoj fazi koja počinje još u matičnim zemljama traži se one koji su voljni obrazovati se i raditi kako bi se privukla deficitarna, ali i kvalificirana radna snaga.
Druga bi faza uključivala mjere početne integracije kao što su učenje jezika, savjeti za početak svakodnevnog života, priznanje ranije stečenih kvalifikacija.
Treća bi faza bila posvećena uključivanju i sudjelovanju u njemačkom društvu, a pritom se misli i na integraciju na tržište rada, ali i građanski angažman, gdje je očito kako se od novih useljenika u Njemačku očekuje da sudjeluju u općem društvenom životu, a ne samo u životu zajednice svojih sunarodnjaka iz zemlje iz koje potječu.
Četvrta faza bavi se temeljima za rast društva, što znači omogućavanje useljenicima da ravnopravno sudjeluju i imaju koristi od zdravstva, kulture, medija i sporta, dakle potiče se raznolikost u ovim sferama.
U petoj fazi cilj je učvršćivanje pripadnosti i solidarnosti sa svojim novim susjedima i njihovim društvom kojega useljenici postaju dio. Tu se podrazumijeva povećanje stupnja naturalizacije, građanskog obrazovanja i sudjelovanja u njemu, jednake prilike na tržištu rada i kada se radi o poduzetništvu i o javnom sektoru. Naglasak je i na naporima u suzbijanju diskriminacije i rasizma.
Novi plan podrazumijeva i novo zanimanje – “integracijski nadzornik”, slobodno bismo preveli. Riječ je o Nijemcu koji bi mentorirao aplikante za migraciju u Njemačku kako bi se izbjegli svi eventualni nesporazumi koji su do sada ometali normalan suživot i integraciju migranata koji su u velikim brojevima stizali u najveće njemačko gospodarstvo.
– Prava društvena kohezija traži više od tek odsustva mržnje i nasilja. Potrebna je tolerancija i otvorenost jednih prema drugima – rekla je Merkel pri donošenju ovog plana.
Dodala je kako je njezina administracija naučila da integracija ne pogađa samo neke grupe, nego društvo u cijelosti. Widemann-Mauz rekla je da se radi o učinkovitoj integracijskoj strategiji koja će osigurati održivost Njemačke kao gospodarski jake i moderne zemlje.
– Postigli smo puno u posljednjih nekoliko godina, a sada moramo napraviti sve što je u našoj moći kako pandemija ne bi bila smetnja za ta postignuća – rekla je.
O planu koji je očito u prvom redu posvećen suzbijanu rasizma u njemačkom društvu, poglavito onog strukturnog, različite stranke imaju različito mišljenje.
Ljevičari iz Die Linkea smatraju ga neadekvatnim zbog izostanka promjena u zakonu o državljanstvu misleći pritom da je pet godina boravka za to dovoljno.
Liberali iz FDP-a u svemu vide previše papirologije.
Zeleni bi još integracije, odnosno omogućavanje nekadašnjim emigrantima bolji pristup upravljačkim tijelima njemačkog društva te da se to unese u zakon.
PET FAZA ZA BOLJU INTEGRACIJU U NJEMAČKI SUSTAV
1. faza: počinje prije useljavanja, još u matičnim zemljama – ponude za obrazovanje i zapošljavanje da bi se ciljano privukla kvalificirana radna snaga
2. faza: uključuje mjere za početnu integraciju – učenje jezika, savjeti za započinjanje svakodnevnog života, priznavanje stečenih kvalifikacija
3. faza: posvećena je temama uključivanja i sudjelovanja u društvu; riječ je o integraciji na tržište rada, ali i građanskom angažmanu u društvu
4. faza: bavi se temeljima za zajednički rast društva; to uključuje razne strategije za veće sudjelovanje u zdravstvu, kulturi, medijima i sportu
5. faza: fokus je na mjerama kojima je cilj učvrstiti pripadnost i solidarnost; riječ je o projektima za veću naturalizaciju, političko obrazovanje i sudjelovanje, jednake mogućnosti u poslovanju i javnoj službi te borbu protiv diskriminacije i rasizma.
