NOVALIĆ: Smanjiti porezno opterećenje rada, ali moramo voditi računa o stabilnosti svih fondova

Udruženje poslodavaca Federacije BiH i Večernji list, a pod pokroviteljstvom Izaslanstva EU-a u BiH, organiziranju konferenciju “Inicijativa 20 + 5 + 6 – stanje i perspektive ekonomskog razvoja”, koja će 4. rujna biti održana u Mostaru.

“Inicijativa 20 + 5 + 6” predstavlja set prijedloga novih zakona, izmjena i dopuna postojećih zakona te izmjena i dopuna podzakonskih akata u cilju rasterećenja gospodarstva i poboljšanja poslovnog ozračja. O ovoj  Inicijativi Večernji je razgovarao  s Fadilom Novalićem, predsjednikom Vlade Federacije BiH.

Kakav je vaš stav o “Inicijativi 20+5+6”, odnosno zakonskim rješenjima i inicijativama koje je predložilo Udruženje poslodavaca Federacije BiH i dostavilo Vladi i Parlamentu u cilju rasterećenja gospodarstva i poboljšanja poslovnog ozračja?

Od početka svog mandata podržavam sve inicijative koje su usmjerene k rasterećenju gospodarstva. Ovo je dio Reformske agende koji još nismo realizirali, a koji je možda najbitniji za ekonomski napredak Federacije BiH. Konačni cilj rasterećenja gospodarstva je povećanje njegove konkurentnosti, što je posebno bitno sada kad se svijet suočava s usporavanjem rasta globalne ekonomije. Ono što je u tome posebno zabrinjavajuće za BiH jest najniži gospodarski rast Njemačke, dakle našega glavnog ekonomskog partnera. Upravo s Njemačkom imamo najveću pokrivenost uvoza izvozom, tako da se usporavanje njezina gospodarstva negativno oslikava na potražnju za našim proizvodima. Recept za ovo globalno usporavanje je povećanje konkurentnosti privatnog sektora i ubrzavanje investicija u cestovnu i energetsku infrastrukturu. Stoga i veliki značaj prijedloga UP FBiH.

 

Zastupnički dom Parlamenta Federacije BiH 10. travnja 2019. održao je tematsku sjednicu posvećenu “Inicijativi 20+5+6”, zakonskim prijedlozima koje je uradilo Udruženje poslodavaca FBiH i usvojio jednoglasan zaključak kojim obvezuje Vladu FBiH da se u roku od 60 dana izjasni o predloženim zakonima i dostavi ih u parlamentarnu proceduru. Do danas ovaj zaključak Vlada FBiH nije ispoštovala. Zašto? Je li i što problematično u predloženim zakonskim rješenjima ili su u pitanju proceduralni razlozi?

Ovo je bila jako bitna sjednica koja je sigurno potaknula rad na ovim zakonskim rješenjima. Javnost mora ipak biti svjesna da se radi o izuzetno obimnom poslu. Upoznat sam s radom resornih ministarstava koja trenutačno izrađuju predložene zakone. Najbliže smo usvajanju Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, koji su već prošli najveći dio parlamentarne procedure i koji će sasvim sigurno povećati stupanj konkurentnosti gospodarstva.

 

U okviru “Inicijative 20+5+6” UP FBiH predložio je set zakona koji se odnose na oblast porezne politike, radi se o zakonima o doprinosima, dohotku, porezu na dobit i najnižoj plaći. Je li u okviru vašeg Ureda ili nadležnog ministarstva razmatran predloženi set? Kakav je vaš stav o prijedlozima o smanjenju stope doprinosa kako je to predložio UP FBiH?

U Uredu razmatramo sve inicijative, a posebno one koje su usmjerene na unaprjeđenje poslovnog ozračja, odnosno povećanje stupnja konkurentnosti. Uz određene dopune i izmjene, predložena rješenja su i više nego dobra osnova za raspravu i usvajanje u Parlamentu, a o stopama doprinosa mora se još razgovarati.

UP FBiH je, između ostalog, zauzeo stav o postepenom smanjenju stope doprinosa, u prvoj godini smanjenja stopa doprinosa bi sa sadašnjih 41% iznosila 31,5%, a u iduće tri – četiri godine stope doprinosa smanjivale bi se dok ne bi došle na razinu od nekih 26,5%. Naravno, pri smanjivanju vodilo bi se računa da proračunski i izvanproračunski fondovi ne budu oštećeni u smislu smanjenja priljeva sredstava. Jeste li upoznati s ovim prijedlogom i kakav je vaš stav o ovom prijedlogu UP FBiH?

U parlamentarnoj proceduri je Zakon o doprinosima koji predviđa smanjenje zbirne stope doprinosa na 33,5% sa sadašnjih 41,5%. Ovaj prijedlog star je gotovo dvije godine. Nešto se ipak u međuvremenu promijenilo, a to je da smo u proteklom razdoblju imali značajan rast prihoda od doprinosa, što je rezultat rada Vlade FBiH na suzbijanju “sive” ekonomije. Dakle, mišljenja sam da bi zbirna stopa mogla ići niže i od 33,5%, no oko toga ćemo se još morati usuglasiti, uzimajući u obzir analize koje se još trebaju završiti. Svakako moramo smanjiti porezno opterećenje rada, ali istodobno moramo voditi računa o stabilnosti svih fondova. U svakom slučaju, mislim da zbirna stopa doprinosa može biti niža i da bi to pozitivno utjecalo ne samo ne ekonomski rast već bi donijelo i onu promjenu koju naši radnici očekuju s najvećim nestrpljenjem, dakle otvorio bi se prostor za povećanje realnih plaća.

 

Iz UP FBiH u prijedlogu Zakona o dohotku predlažu da neoporezivi dio plaće iznosi 1000 KM, čime bi se zaštitili oni s nižim plaćama. Za plaće veće od 1000 KM predlaže se jedinstvena stopa od 15% poreza na dohodak. Jeste li se u Uredu bavili ovim prijedlogom i kakav je vaš stav?

Radili smo o toj temi razne analize i razmotrili smo veliki broj scenarija i stopa. Mislim da je prag od 1000 KM previsok jer prosjek plaća većih od 1000 KM ima jedino Sarajevska županija, a ako težimo ravnomjernom razvoju čitave Federacije, onda nam ona ne smije biti glavna referencija.

 

U prijedlogu Zakona o minimalnoj plaći, koji je dostavio UP FBiH, predloženo je da se na osnovi smanjenja stopa doprinosa značajno poveća minimalna plaća. Je li to izvodivo i koliko bi, prema vašim procjenama, mogla iznositi minimalna plaća u FBiH ako se prihvati ovaj prijedlog?

U Vladi smo izradili suvremenu metodologiju za izračun minimalne plaće, a ista će u mnogome ovisiti o novom Zakonu o doprinosima. Prostora za povećanja svakako ima.

 

Za poslodavce je izuzetno bitan i Zakon o porezu na dobit FBiH. Predlažu da ostane stopa od 10 posto za oporezivanje dobiti, s tim da se s 10 posto oporezuje i dividenda, koja trenutačno nije oporezovana, dok bi se oporezivanja dobiti oslobodili poslodavci koji dobit reinvestiraju. Ovakvo rješenje na snazi je u Republici Srpskoj, koliko je realno da se ono usvoji i u FBiH?

Cilj ove Vlade već odavno jest harmonizirati što više zakona između dvaju entiteta, tako da mislim da bi bilo dobro da neka rješenja iz RS-a preslikamo u FBiH. Podržavam proporcionalno smanjenje porezne osnove u skladu s reinvestiranjem, ali uz određena ograničenja, odnosno u reinvestiranja koja će donijeti novu vrijednost.

 

Svjedoci smo da je gospodarstvo u BiH opterećeno brojnim parafiskalnim nametima, a za neke od njih UP FBiH potvrdio je da ne postoje nigdje u EU ili su višestruko skuplji nego u zemljama regije i EU-a. U vezi s tim UP FBiH traži ukidanje ili smanjenje cijene pojedinih sudskih i sl. pristojbi. Hoće li Vlada FBiH uskoro početi s ukidanjem ili smanjenjem cijene pristojbi i nameta koji opterećuju poslovanje kompanija?

Vlada već radi na rješenjima koja će ili ukinuti ili smanjiti postojeće parafiskalitete, koji su u našoj nadležnosti. No, nije sve do nas jer brojne namete propisuju županije i općine. Mi ćemo s tim u vezi pokušati nekako odozgo nametnuti određena rješenja, primjerice, na način da propišemo gornji prag ukupnih nameta.

 

Posljednjih nekoliko godina raste naplata kako izravnih tako i neizravnih poreza. Nažalost, rast javnih prihoda ne prati povrat i ulaganje tih prihoda u gospodarstvo. Iz UP FBiH predlažu da se od godišnjeg rasta uplate izravnih i neizravnih poreza 50% vrati gospodarstvu, a 50% ostane za proračune. Hoće li Vlada FBiH razmatrati ovaj prijedlog? I što mislite o njemu?

Vlada ozbiljno razmatra sve prijedloge, pogotovo kad dolaze od ljudi koji se bave gospodarstvom. Mislim da se određen dio dodatnih prihoda treba vratiti gospodarstvu kroz porezno rasterećenje i da je to najbolje rješenje.

 

Hoće li Vlada FBiH i što uraditi u smislu poduzimanja mjera da se zaustavi odlazak mladih i radne snage iz FBiH? Poslodavci tvrde da su spremni za iznos smanjenja doprinosa i poreza gospodarstvu povećati plaće zaposlenika. Može li to biti jedna od mjera aktivne politike zaustavljanja odlaska mladih i radne snage?

Vlada FBiH problematiku vezanu za pitanja mladih identificirala je kao jedan od glavnih prioriteta našeg rada. Problem je složen i iziskuje ozbiljan i cjelovit pristup. Dosad smo proveli ili smo u fazi provedbe više mjera usmjerenih na kreiranje ozračja za ostanak mladih, koje uključuju rješavanje stambenog pitanja, dualno obrazovanje, smanjenje poreznog opterećenja rada da bi se otvorio prostor za povećanje plaća te mjere vezane za stimuliranje nataliteta i poboljšavanje demografske slike. Svjesni smo da je ovo problem svih problema i da će njegovo rješavanje biti od presudnog značaja za daljnji napredak ove zemlje.

 

Iz UP FBiH tvrde da će se zakonskim rješenjima koja su predložili malo ili nimalo umanjiti uplate u proračune i izvanproračunske fondove. Je li Vlada radila neka istraživanja kako bi se donošenje zakonskih rješenja na osnovi zahtjeva UP FBiH odrazilo na proračune i izvanproračunske fondove?

Sve što je vezano za fiskalnu politiku, u ovom konkretnom slučaju, poreznu politiku, mora biti rezultat konkretnih analiza i simulacija koje Vlada kontinuirano radi. Samo na taj način možemo doći do kvalitetnih rješenja. Ipak, prerano je još da govorim o utjecaju određenih prijedloga na proračunske i izvanproračunske fondove, s obzirom na to da su se u javnosti spominjale različite stope.