Nije problem u delta soju, nego u antivakserima

POSLJEDNJIH dana sve više znanstvenika, liječnika i dužnosnika u zdravstvu upozorava da bi vrlo zarazan delta soj koronavirusa mogao uzrokovati novi, četvrti val pandemije i upropastiti turističku sezonu ne samo u Hrvatskoj nego i u drugim mediteranskim i svjetskim destinacijama.

Na deltu i četvrti val među ostalima su upozorili epidemiolog HZJZ-a Bernard Kaić, ravnateljica Zarazne Alemka Markotić i ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

Capak je istaknuo da će nam on stići najesen, a možda i prije jer je u Hrvatskoj delta soj već prisutan u 43 posto slučajeva sekvenciranja. Podsjetio je da istovremeno nije postignut cilj da se prvom dozom cijepi najmanje 55 posto odraslih.

“Postavili smo si taj cilj od 55 posto populacije s obzirom na to koliko smo mogli nabaviti cjepiva jer smo računali – koliko ćemo nabaviti cjepiva, toliko ćemo cijepiti. Međutim, interes je pao, a cijepljenje se usporilo. Mnogi ljudi kalkuliraju da se ne žele cijepiti sada, nego da će se cijepiti kasnije, dok vide situaciju, što je loše jer mi ne možemo odraditi ovu turističku sezonu ako se ne cijepimo više”, poručio je Capak.

Markotić: Ako se ne cijepimo, ponovo ćemo puniti groblja

Markotić je u nedavnom razgovoru za HTV, a onda i danas na press konferenciji Stožera prilično dramatičnim riječima upozorila na širenje delta soja i moguće posljedice.

“Vidjeli ste prošle godine da je trebalo otprilike dva mjeseca da se alfa soj raširi. Oko 15. kolovoza smo morali završiti sa sezonom. Ovaj soj bi to mogao i brže napraviti”, rekla je Markotić.

“Imamo rješenje, imamo izbor, vidimo što se događa u nekim turističkim zemljama, npr Portugalu i Cipru. Bilo bi dobro da ne ponovimo lekciju iz prošle godine, u suprotnom će nam Zimmer frei ostati frei, djeca bez škola na jesen, starci zatvoreni u domovima, a mi ćemo isto sebi zatvoriti puno toga. Ako se ne cijepimo, ponovno ćemo puniti groblja… Imamo mogućnost. Imamo izbor”, rekla je Markotić.

Poduzetnici ogorčeni zbog predviđanja

S druge strane, predstavnici turističkih poduzetnika i ugostitelja, koji u pandemiji trpe velike gubitke, smatraju da su ovakva upozorenja apokaliptična i štetna za gospodarstvo.

Hrvoje Bujas, predsjednik Udruge Glas poduzetnika, rekao je kako izjave Markotić nameću pitanje želi li se namjerno uništiti nadolazeću turističku sezonu, poduzetnike, obrtnike i zaposlenike.

“Doista je nevjerojatno u kojem trenutku i s koje pozicije se ide s ovako apokaliptičnim izjavama. Stječe se dojam da se ciljano pokušava uništiti sezona koja je bitna mnogim poduzetnicima, ali i državi. Stoga tražimo da se odmah prestane s ovakvim nebuloznim izjavama,” poručio je Bujas.

Barbara Marković, potpredsjednica Hrvatske udruge obiteljskog smještaja, rekla je za HRT da su zbog medijskih napisa da će 15. kolovoza delta soj prekinuti sezonu u Hrvatskoj neki strani gosti već otkazali rezervacije.

 

Pavić Šimetin: Nisu važne objave u medijima, nego stvarne statistike i podaci

No zamjenica ravnatelja HZJZ-a Ivana Pavić Šimetin odgovorila je da nisu važne objave u medijima, već stvarne statistike i podaci. Naime, države iz kojih bi nam trebali doći turisti reagirat će na podatke koji se ne smiju i ne mogu lažirati. A ako podaci budu loši, završit ćemo na crvenim listama bez obzira na to što tko izjavljuje.

“To su egzaktni podaci i mi ih takve kakve imamo moramo prikazivati”, rekla je.

“Sekvenciranje za nas radi Europski centar za kontrolu bolesti. Oni prije nas znaju koji je naš udio delta soja i čak znaju jesmo li poslali dovoljno uzoraka”, dodala je Pavić Šimetin.

Kaić: Sezonu ugrožava lakomislenost i kratkovidnost

Epidemiolog Bernard Kaić je za Index komentirao da turističku sezonu ne ugrožavaju stručnjaci s tzv. apokaliptičnim izjavama, koje smatra dobronamjernim savjetima građanima da se pridržavaju mjera radi vlastitog zdravlja, zdravlja bližnjih i ekonomskog prosperiteta, već nerazumijevanje suštine problema.

“Ono što ugrožava turističku sezonu i ekonomski prosperitet ugostitelja je lakomislenost i kratkovidnost onih koji misle da će privući turiste zaobilaženjem preporuka struke i omogućavanjem tzv. slobode koju turisti navodno traže na odmoru. Naime, s jedne strane, većina turista traži zdravstvenu sigurnost na svojim odredištima i ne osjećaju se sigurno kad vide da nitko ne nosi maske u zatvorenom prostoru u njihovom turističkom odredištu jer se boje infekcije i posljedične izolacije. S druge strane, turističke destinacije koje postanu izvoznici bolesti covid-19 u roku od par dana budu prepoznate na razini Europe, zahvaljujući sustavu Europske komisije za razmjenu informacija o zdravstvenim rizicima, i dođu na crvenu listu. Dovoljno je prisjetiti se turističke sezone 2020. godine, koja je prekinuta polovicom kolovoza jer su zbog želje za brzom zaradom brojni klubovi u Hrvatskoj postali rasadišta infekcije i to se nije moglo sakriti od očiju europske javnosti”, podsjeća Kaić.

Ako nas stave na crvenu listu, turisti će jednostavno prestati dolaziti

Iskustva iz ove pandemije puno su puta pokazala da se ljudi u svojem ponašanju značajno više upravljaju službeno proglašenim mjerama nego osobnim dojmovima o epidemiološkoj situaciji. Ako vlasti neke države neku turističku zemlju stave na crvenu listu i time zakompliciraju odlazak u nju ili povratak iz nje, za očekivati je da će ljudi odustati od planova i rezervacija. Nikome se ne sviđa ideja da će po odlasku ili povratku iz neke zemlje morati prolaziti kroz testiranja, dugotrajne samoizolacije ili oboje.

Kaić ističe da osim karti koje kombiniraju epidemiološke pokazatelje, 14-dnevnu kumulativnu incidenciju, postotak pozitivnih PCR testova i stopu testiranja na milijun stanovnika, tzv. semafor Europske komisije, ECDC objavljuje i 14-dnevnu kumulativnu incidenciju na nižoj administrativnoj razini, po regijama.

“Sve zemlje Europske unije gledaju i te karte. Naime, na kombiniranim semaforima, koji prikazuju Hrvatsku u četiri regije, sve su trenutno zelene, što je odlično. Međutim, na nižoj razini, što je u Hrvatskoj razina županija, vidljivo je da je 14-dnevna kumulativna incidencija u nekim županijama viša od incidencije koju europske zemlje smatraju prihvatljivom. Neke zemlje, npr. Njemačka, već su obavijestile svoje građane da se moraju testirati po povratku iz tih županija”, tumači Kaić.

Kako karta (gore) pokazuje, to vrijedi za Zadarsku županiju, u kojoj je došlo do snažnijeg širenja virusa zbog košarkaške utakmice i druženja bez epidemioloških mjera poput krizmi, svadbi i zabava mladih.

To pak znači da se oni koji se vraćaju u Njemačku iz Zadarske županije moraju prethodno prijaviti digitalnim putem, moraju imati negativan test pri ulasku u zemlju ili biti u karanteni do predočenja negativnog testa.

No treba naglasiti – to ne vrijedi za one koji su cijepljeni.

Naši stručnjaci nisu jedini koji predviđaju novi val

Poučeni iskustvima da im je razvoj epidemiološke situacije zakomplicirao ili izjalovio planove za putovanja, ljudi očekivano reagiraju i na predviđanja medicinskih stručnjaka i na preporuke svojih vlasti.

Naši stručnjaci nisu jedini koji upozoravaju na četvrti val. U četvrtak je na njega upozorio i WHO.

“Došao je kraj desetotjednom padu brojeva novih zaraza koronavirusom u Europi i novi val zaraza je neizbježan ako građani i političari ne ostanu disciplinirani”, rekao je šef WHO-a za Europu Hans Kluge.

“Prošli tjedan broj novih slučajeva u europskoj regiji porastao je za 10 posto, potaknut povećanim putovanjima, okupljanjima i ublažavanjem socijalnih ograničenja”, rekao je Kluge te pojasnio:

“To se događa u kontekstu situacije koja se brzo razvija. Nova zabrinjavajuća varijanta je delta varijanta, i to u regiji u kojoj, unatoč ogromnim naporima država članica, milijuni ostaju necijepljeni.”

 

Istaknuo je da je problem u tome što je većina Europljana cijepljena samo jednom dozom, koja nije dovoljna zaštita od delta soja.

Jedino rješenje je cijepljenje s dvije doze cjepiva

Znanstvena ispitivanja pokazala su da dvije doze cjepiva dobro štite od delta soja i da pružaju tek malo manju zaštitu nego od alfe.

Prema britanskoj državnoj agenciji Public Health England (PHE), dvije doze cjepiva Pfizer/BioNTech pružaju zaštitu od 96% od hospitalizacije zbog delta soja, a Oxford-AstraZenece 92%.

No cijepljenje jednom dozom pruža značajno slabiju zaštitu. PHE je ranije objavio analizu koja je pokazala da je jedna doza cjepiva za oko 17% manje učinkovita u prevenciji simptomatskih bolesti uzrokovanih delta sojem u usporedbi s učinkovitosti protiv alfe.

Na terenu to potvrđuje razvoj situacije u zemljama u kojima je delta varijanta uzrokovala novi val epidemije.

Uzmimo za ilustraciju dvije zemlje s visokom procijepljenošću, Veliku Britaniju i Izrael, te nasuprot njima Rusiju, koja ima nisku procijepljenost i relativno niske razine prirodne prokuženosti. U svim tim zemljama potvrđeno je širenje delta varijante i u svima raste broj novozaraženih (grafikon gore). Hrvatska je po procijepljenosti negdje između, pa je za očekivati širenje delte i u njoj (grafikon dolje).

No podaci s druge strane pokazuju da broj smrti na milijun stanovnika značajno manje raste u Velikoj Britaniji (20-ak slučajeva na dan) i još manje u Izraelu (manje od 10), dok je u Rusiji 30. lipnja dosegao rekordnu razinu od 669 umrlih u jednom danu (grafikoni dolje).

>>Covid-potvrde stupile na snagu. Odluka Njemačke razbjesnila EU

Što iz toga možemo zaključiti?

Ako želimo nagađati što bi se moglo dogoditi u Hrvatskoj narednih mjeseci, trebamo na umu imati nekoliko ključnih čimbenika.

Prije svega, kako stručnjaci uporno ponavljaju, širenje virusa u populaciji može se zaustaviti samo ako dovoljan postotak populacije ima razvijen imunitet, prirodni ili umjetni. U slučaju vrlo zarazne delte procjenjuje se da bi najmanje 80% stanovništva trebalo biti potpuno procijepljeno za postizanje kolektivnog imuniteta.

Nadalje, studije pokazuju da dvije doze cjepiva pružaju trajniju i bolju zaštitu od prebolijevanja. Stoga WHO preporučuje da se čak i oni koji su preboljeli covid-19 cijepe, i to dva puta.

Delta uzrokuje puno veći broj hospitalizacija među necijepljenima

Istraživanja također pokazuju da je delta soj oko 50 do 60 posto zarazniji od alfe, koji je pak zarazniji od izvornog, wuhanskog soja. Dok je za alfu utvrđeno da je i opasnija, u smislu da uzrokuje veći broj hospitalizacija, teže kliničke slike i veću smrtnost od wuhanskog soja, za deltu to još nije potvrđeno. No praćenje zdravstvenog sustava (PHE) u Velikoj Britaniji pokazalo je da među necijepljenima uzrokuje značajno veći broj hospitalizacija.

Vrlo je važno pritom imati na umu da Hrvatska ima značajno manju procijepljenost nego Izrael i Velika Britanija, u kojima se vrlo zarazna delta širi unatoč visokoj procijepljenosti.

Ako računamo na prirodnu prokuženost kao zaštitu, trebamo voditi računa da ona ne pruža potpunu zaštitu od delte te da mi ne znamo točno koliko je u Hrvatskoj ljudi preboljelo covid-19, a još manje koliko ih je imuno zahvaljujući prebolijevanju. Ako se smrtnost od covida-19 uzme kao najpouzdanije mjerilo prokuženosti, Hrvatska je, s oko 2000 umrlih na milijun stanovnika, negdje rame uz rame s Velikom Britanijom. No, kako smo već istaknuli, nije ni blizu Velike Britanije po procijepljenosti.

Vjerojatnost za četvrti val nije mala

Drugim riječima, ukupno gledano, situacija u Hrvatskoj nije tako dobra kao u Izraelu i Velikoj Britaniji, no nije ni tako loša kao u Rusiji.

Iz svega možemo zaključiti da je vjerojatnost da ćemo četvrti val doživjeti prije jeseni poprilično velika. A u novom valu možemo očekivati veći broj hospitalizacija i veću smrtnost na broj oboljelih nego u zemljama u kojima je populacija bolje zaštićena cijepljenjem.

Uz cijepljenje je i dalje potreban razuman oprez

Stoga je za očekivati da ćemo, ako želimo odgoditi kraj turističke sezone, morati primijeniti neku kombinaciju nefarmakoloških mjera i cijepljenja. To je ovih dana sugerirao i WHO, koji je prošli tjedan pozvao čak i potpuno procijepljene ljude da nastave nositi maske u zatvorenom te da prakticiraju druge mjere zaštite od pandemije covida-19 jer se vrlo zarazna varijanta delta brzo širi svijetom.

“Ljudi se ne mogu osjećati sigurno samo zato što su primili dvije doze. Još se uvijek moraju zaštititi”, rekla je novinarima službenica WHO-a dr. Mariangela Simao.

Zemlje iz koje stižu turisti neće čekati da nam se bolnice počnu puniti

To osobito vrijedi ako želimo izbjeći da nas zemlje koje su ishodišta za naše turiste stave na crvene liste jer one neće čekati da se naše bolnice počnu puniti da bi reagirale. One će pratiti brojeve novozaraženih u destinaciji budući da su oni opasnost za njihove turiste, a time i ostalo stanovništvo kada se vrate kućama.

Naravno, brojevi novozaraženih će ponajviše ovisiti o postotku potpuno procijepljenih u kombinaciji s određenim mjerama opreza. Netko tko je potpuno procijepljen vrlo vjerojatno neće uopće oboljeti, a ako i oboli, veliki su izgledi da će to biti asimptomatski, što pak znači da vjerojatno neće ni završiti u evidenciji novozaraženih.

Ako ne uspijemo u masovnom cijepljenju, bit ćemo si sami krivi

Drugim riječima, uspješna sezona, gospodarstvo i zdravlje naših sugrađana koji se ne mogu cijepiti iz opravdanih medicinskih razloga ne ovise o tome jesu li izjave stručnjaka prijeteće ili su ulagivački i populistički pozitivne. Ovise o tome koliko smo procijepljeni i spremni na razuman oprez.

Nažalost, čini se da u Hrvatskoj mnogi to ne razumiju, a kada to nerazumijevanje dođe na naplatu, bit će im krivi svi drugi osim njih samih.

index.hr