Nestvarni podzemni prirodni spoj Duvanjskoga i Livanjskoga polja

Planinarski dom tomislavgradskog PD Orlova stina na Blidinjskom jezeru i ove godine bio je kamp u kojemu su se na pet dana okupili i bogato podzemlje Dinarskog kraja istraživali speleolozi, biospeleolozi, speleoronioci, arheolozi…, piše Večernji list BiH.

Cijeli niz spilja

Dvanaesta je Međunarodna speleološka i znanstveno-istraživačka ekspedicija Ponor Kovači – Izvor Ričine 2021. Vrelinu sunčanog dana zamijenili su tamom i mokrom svježinom podzemlja u kojemu se, pod svjetlima lampi otkriva bajkoviti podzemni svijet. Istražuje se sve, špiljski nakit, flora i fauna, a naš stari znanac Roman Ozimec, biospeleolog, stručni voditelj ekspedicije, ističe kako je izvor Ričine zanimljiva spilja, tipski lokalitet za dvije vrste pužića i jednu mušicu, a ove godine su u jami Veliki Gradac (Golubinka) pronašli, po svojoj prilici, i do sada nepoznatu vrstu pauka. Inače, Ričina i sustav kanala do Ponora ogromnih je razmjera, hidrološki vrlo aktivan te se za istraživanje bira najsušnije vremensko razdoblje, a to je obično početak rujna. Prirodni je to podzemni spoj Duvanjskog i Livanjskog polja, no, uz taj objekt istražuje se cijeli niz spilja od Blidinja, preko Livna do B. Grahova. Što je to što ove ljude uvijek iznova vuče u njedra Zemlje? Adrenalin, znatiželja, nova otkrića? Odgovor stiže od našeg domaćina, predsjednika Mijatovih dvora Josipa Markovića koji ističe da želi posjetiti i vidjeti ono što nitko prije njega nije vidio, a znanstvena struka naglašava kako im je istraživanje i otkrivanje do sada nepoznate flore i faune najveći izazov. Speleoroniocima je cilj doći do dna jezera ili kraja sustava kanala. A na jednom od istraživanja otkrili su kako kroz spilju Ričina ne teče samo rijeka Šujica nego da voda dolazi iz nekog drugog smjera, piše Večernji list BiH. 

Ogroman broj speleoobjekata

Profesoricu na sarajevskom PMF-u dr. Ladu Lukić Bilelu, inače članicu BIOSPELD-a BiH, neodoljivo privlači bogati podzemni svijet. Dodaje kako na ovom području ima ogroman broj speleoobjekata i posla za tko zna koliko godina. Rado se vraća, sada već staroj ekipi koja je svake godine bogatija za neku novu zemlju, a bilo ih je, doslovce, sa svih kontinenata. Zbog pandemije ovog puta sudjelovala su 52 istraživača iz zemalja okružja.

vecernji.ba