Nastavljeno uređenje spomen-bazilike u Tomislavgradu
Nastavljeno je s uređenjem spomen-bazilike sv. Nikole Tavelića u Tomislavgradu.
Nakon cjelokupnog bojenja bazilike i postavljanja mozaika „Nebeski Jeruzalem“ u prostor polukruga ispod kupole, postavljeni su mozaici na stupovima s lijeve i desne strane s likovima apostola i evanđelista sv. Ivana i sv. Marka. Ukupno je 56 metara kvadratnih mozaika, po skicama i izvedbi hrvatskog umjetnika Josipa Botteria Dinia. Taj pothvat koštao je preko 40.000 eura. Postavljao ih je sam umjetnik do 25. lipnja 2016. godine, s još šestoricom pomoćnih radnika. Ovi prikazi se uklapaju u izgled cjelokupne spomen-bazilike.
Poruka mozaika je ono što se živi u nebeskom Jeruzalemu, što nam navještaju i zapisuju ta dva evanđelista. Umjetničku vrijednost mozaika u crkvi osobito povećava slika Vlahe Bukovca „Isus prijatelj malenih“, umjetnički vitraji s likovima hrvatskih svetaca, kao i izrezbarene postaje križnoga puta od Aleksandra Saše Zvjagina. Prostor ispod kupole istodobno traži nastavak uređenja druge polovice kruga i druga dva stupa.
Novo svetohranište izrađeno je prema umjetničkom rješenju Zdenka Galića iz Vinjana Gornjih. Vrijednost investicije je 10.000 CHF što je omogućio fra Branko Radoš, dušobrižnik HKM Luzern u Švicarskoj, inače rođen u duvanjskom mjestu Crvenice u župi Seonica. Svetohranište je izliveno u Akademskoj ljevaonici u Zagrebu od aluminija. Umjetnica Maja Reberski izvela je pozlatu podloge vrata. Svetohranište je postavio majstor Marko Jurčević iz Stipanića, 20. kolovoza 2016. godine. Za sve se pobrinuo tadašnji gvardijan fra Ante Pranjić.
Na vratima su prikazi važnih hrvatskih povijesnih događaja: Na prvim vratima je povijesni znak priznanja prve hrvatske države kneza Branimira, kad mu piše papa Ivan VIII., dok je na drugim vratima povijesni simbol euharistije: dva pauna s grozdom, iz doba kneza Trpimira iz 852. godine u crkvi sv. Marte u Bijaćima – Kašteli. Simbol se nalazi na darovnici koju knez piše splitskom nadbiskupu.
Na vrhu svetohraništa je lik duvanjskog križa. Križ s tri golubića iz 5. stoljeća nalazimo prvi put u jednoj crkvi. Unutra u križu gori vječno svjetlo crvene boje, koje simbolizira Kristovu prisutnost u liku posvećenog kruha što se pohranjuje na čuvanje. Lik ovoga križa je srebrena fibula, koja je pronađena u grobu mlade osobe, kod iskapanja kršćanskih grobova na Gradini u Koritima 1980-tih godina 20. stoljeća. Vjerojatno je izrađena u Saloni od 4.-6. stoljeća.
Obje izvedbe mozaika i svetohraništa svojevrsno je objedinjavanje biblijskog, povijesnog i nacionalnog za život sadašnjosti u hodu prema nadi u budućnosti i k proslavi u eshatonu. (KTA)
