Najniža plaća u Federaciji četiri godine zakovana na iznos od 406 KM, nema izgleda za povećanja

Premijer Federacije BiH Fadil Novalić je prije više od četiri godine izjavio kako bi povećanje minimalne plaće na 420 KM bilo društveno opasno i kočilo ekonomski rast. Federacija BiH nikada nije dosegla tu razinu najniže plaće, od 420 KM, iako su se za povećanje kojim ne bi došlo do posljedica po uhodane tijekove proračuna, rezolutni su čak i eksperti Vlade FBiH, već odavno stekli uvjeti.
Najniža plaća je, protivno svakoj ekonomskoj logici, zakovana već četiri godine na iznos od 406 KM, zbog čega se premijeru Federacije BiH podsmjehuju čak i kolege iz Republike Srpske, gdje minimalna plaća već godinu iznosi 520 KM.
Povećanje minimalne plaće u Federaciji BiH čekat će, kako se saznaje, nove zakone o porezu na dohodak i doprinose, što znači da do daljnjeg neće doći na dnevni red. Taj ionako spori proces dodatno je usporila pandemija koronavirusa.U Poreznoj upravi Federacije BiH su kazali kako je u ožujku 2020. godine, kada je proglašena pandemija koronavirusa, ukupno 23.025 zaposlenika primilo najnižu plaću u Federaciji BiH.
Mevludin Bektić iz Saveza samostalnih sindikata BiH ističe kako je pandemija od tada dovela je do nagle promjene na tržištu rada, na način da se drastično povećao broj radnika sa najnižom plaćom.
“Za vrijeme pandemije koronavirusa otprilike 200 tisuća radnika prima najnižu plaću od 406 KM. Pritom je nepoznato primalju li ti radnici neku drugu vrstu naknada”, kazao je Bektić.
U Savezu samostalnih sindikata BiH ističu kako se svi socijalni partneri u Ekonomsko-socijalnom vijeću rukovode različitim podacima, ali da su svi složni da je za kratko vrijeme došlo do velike razlike.
“Znamo da su za blizu 134 tisuće radnika u vrijeme pandemije zatražene subvencije. Pojedine djelatnosti uopće nisu bile obuhvaćene prvim setom pomoći. Tako da pretpostavljamo da je to blizu 200 tisuća ljudi sa najnižom plaćom”, rekao je Bektić.
Prema njegovim riječima, nemoguće je znati da li poslodavci tim radnicima, izvan okvira najniže plaće, daju nešto u naturi ili gotovini.
“Ukoliko je to tako, to je siva ekonomija i to je posao za insepkciju rada. Ovdje se govori javno da nitko nema 406 KM, nego da se isplaćuju drugi benefiti koji se tretiraju kao plaća”, istaknuo je on.
Poentirao je kako bi trebalo da se Vlada Federacije BiH angažuje na uspostavi funkcioniranja sustava.
Procjene stručnjaka iz Vlade FBiH bile su da je prije pandemije blizu 30 tisuća radnika primalo najnižu plaću, među kojima je bila većina ljudi koji sami sebi uplaćuju poreze i doprinose.
Smatraju da se tijekom pandemije povećao broj ljudi sa najnižom plaćom, ali kako je nemoguće da taj broj prelazi 150 tisuća.
“Nisu svi za koje je zatražena subvencija primali najnižu plaću od 406 KM, već i oni sa višim plaćama, s tim što je njima poslodavac uplaćivao razliku”, kazao je izvor iz Vlade FBiH.
Savez samostalnih sindikata BiH, kojim rukovodi Mevludin Bektić, dao je imperativ da se na svim sjednicama Ekonomsko-socijalnog vijeća raspravlja o najnižoj plaći u Federaciji BiH, prvenstveno zbog nasušne potrebe da dođe do njezina povećanja.
Udruženje poslodavaca FBiH deklarativno nema ništa protiv, ali inzistiraju da se povećanje najniže plaće vezuje za druga tri zakona, točnije Zakon o porezu na dohodak, Zakon o porezu na doprinose i Zakon o porezu na dobit.
“Ukoliko dobijemo rasterećenje od devet posto, koliko je predviđeno tekstom Zakona o porezu na doprinose, otvario bi se prostor za povećanje najniže plaće”, kazao je Bektić.
Međutim, upozorava kako ne postoje instrumenti i mehanizmi koji bi privolili poslodavce da to uistinu primijene ako dođe do rasterećenja.
“Nigdje nije dat imperativ poslodavcima da uplate devet posto radnicima ukoliko dođe do rasterećenja. To je ostavljeno na volju poslodavcima. Nisu spremni svi to ispoštovati.”
Napominje da se na jednoj strani govori o eventualnom rasterećenju od samo devet posto u porezu na doprinose, a na drugoj, kod doprinosa i dohodaka, se nameće progresivna stopa oporezivanja.
“Narodski rečeno: na mostu ne platiš, platiš na ćupriji. S te strane, evidentno je kako bi radnici podnijeli tu razliku”, kazao je Bektić.
Upozorava također da se kod oporezivanja toplog obroka i prijevoza javljaju različiti problemi jer su kolektivni ugovori različito uređeni za različite djelatnosti, pa čak i različite privredne subjekte.