Može li BiH preživjeti ako je istodobno napadnu i migranti i koronavirus
Nakon dvomjesečnog zatišja, ususret 1. ožujka, Danu neovisnosti BiH, stigla je oluja prepuna dramatičnih događaja. Prestizali su jedan drugoga. No najveći fokus je na bh. granici. Koronavirus, migranti i drugi neželjeni gosti bez vize žele barem proći kroz BiH, a oni koji bi trebali tu ostati, mladi i obrazovani, s vizom za bolju budućnost odlaze put Zapada.
Granica sve teže zaustavlja one koji žele i van i unutra. I dok se oni u općoj gužvi mimoilaze na divljim i pravim graničnim prijelazima, javnost se unutar države zabavlja tajnim snimkama. Na jednoj se čuje kako političari bošnjačkog SDA kupuju glas koji će presuditi većinu u županijskoj Skupštini te stranke.
Na drugoj je objavljen transkript kojim se optužuje Milorada Dodika da je pristao na put reforme NATO-a. Ne stišava se bura ni oko poljoprivrednog zemljišta koje je Ustavni sud oduzeo entitetu RS i dodijelio ga državi. U drugom, FBiH, još nije uspostavljena vlast. U zaglušujućoj buci međusobnih optuživanja domaćih političara ne čuju se više ni stranci.
Upravo 1. ožujka, na Dan neovisnosti, praznik koji se, kao i svi drugi, slavi samo u jednom dijelu BiH, stupio je na snagu Zakon o doseljavanju stručne radne snage koji olakšava dolazak u Njemačku i potragu za poslom svim kvalificiranim radnicima iz država koje nisu članice EU.
U slučaju BiH to znači da neće više samo vlasnici hrvatskih putovnica imati privilegij tražiti posao u Njemačkoj, nego i svi ostali.
Procjenjuje se da bi samo u prvom valu iz BiH prema Njemačkoj moglo krenuti nekoliko desetaka tisuća uglavnom mladih i školovanih.
Ovaj legalni migracijski val pojačat će ionako negativnu demografsku sliku. Uz društvene, imat će to i negativne ekonomske posljedice jer BiH ostaje zemlja staraca i nekvalificiranih radnika. A politička i svaka druga situacija takva je da nikoga i ne čudi što mladi napuštaju domovinu. Dok oni koji bi je trebali graditi iz nje odlaze, u tu zemlju žele ući oni koji joj donose samo nevolje.
BiH potpuno nespremno dočekuje migrante. Prema pesimističnim scenariju, i do milijun migranata moglo bi se naći u stampedu na prostoru između Turske i EU. Prava drama već je na grčkoj granici. Ima i mrtvih.
Zato što su spremnije i funkcionalnije, ostale zemlje na migrantskoj ruti lakše će se izboriti s priljevom migranata i vrlo vjerojatno ovaj humanitarni, sigurnosni i politički problem isporučit će BiH. Kako nije u stanju zaustaviti svoje radno sposobne građane da je napuste tako nije u stanju ni zaustaviti nepoželjne strance da uđu u nju.
Njihovim dolaskom i zadržavanjem u BiH, uz istodobni odlazak domicilnih građana, postupno se mijenja i struktura stanovništva ove zemlje. Doda li se tome masovna kupnja nekretnina iza koje stoje upitni investitori iz arapskih zemalja, tri konstitutivna bh. naroda na ovom prostoru zamijenit će u budućnosti neki drugi narodi.
Nedavno je objavljen podatak da su Arapi preko fiktivnih tvrtki kupili 15,3 milijuna četvornih metara zemljišta oko Sarajeva. Reklo bi se – pripremaju teren za neke nove doseljenike.
Uz migrante i upitne arapske investitore, BiH mora primiti i svoje građane koji su je se odrekli pridruživši se ISIL-u prije nekoliko godina. Poraženi teroristi već se isporučuju u skupinama iako ih BiH ne želi.
U BiH, mimo njezine volje, pokušavaju ući još neki nepoželjni gosti. I koronavirus je najavio kako želi u tu državu. Jučer je u Mostaru zaprimljen jedan pacijent iz Tomislavgrada sa sumnjom na tu bolest. Ako bilo koji drugi pacijent bude zaražen, onda će se vidjeti da BiH nije ništa spremnija za koronavirus nego za druge izazove, poput ilegalnih migracija i povratka terorista.
A je li moglo drukčije? Da su politički predstavnici triju naroda uz pomoć međunarodne zajednice (ili barem bez njezina negativnog djelovanja) u proteklih 25 godina postigli dogovor o ustroju BiH po mjeri svih naroda i građana, to bi danas bila funkcionalna i perspektivna država.
Iz koje njezini mladi i obrazovani građani ne bi odlazili. Bila bi to država sposobna nositi se s problemom ilegalnih migracija, sumnjivih investicija i povratkom terorista. Uostalom, ni opasnost od koronavirusa ne bi izgledala tako strašno kada bi građani ove zemlje znali da postoji funkcionalan državni sustav koji će biti u stanju reagirati na njegovu pojavu.
Ovako, dok s jedne strane BiH planiraju naseliti neželjeni gosti, a s druge odlaze domaćini, njezinim preostalim stanovnicima ostaje nada da će netko učvrstiti granicu. Ne vojskom i policijom, već izgradnjom političkog sustava prihvatljivog za sva tri naroda. Bio bi to lijek za sve bh. bolesti.
vecernji.ba
