Mostarka tvrdi da je dobila otkaz nakon što je odbila platiti račune za SDA

Zapošljavanje u javnim ustanovama i poduzećima po stranačkim ili obiteljskim linijama jedan je od problema koji je u BiH duboko ukorijenjen, kao i izvlačenje novca iz njih za financiranje političkih stranaka, o čemu se rijetki usude govoriti. O ovoj temi je za Klix.ba progovorila Mostarka Aldijana Šteta.

Jedan od najsvježijih primjera zabilježen je u Narodnom pozorištu Mostar, gdje je početkom ove godine šefica računovodstva ostala bez posla pod čudnim okolnostima, zbog čega je u rješavanje problema uključeno Županijsko tužiteljstvo.

Aldijana Šteta je odlučila za Klix.ba iznijeti zapanjujuću priču u kojoj tvrdi da je u Narodnom pozorištu Mostar, gdje je osam godina radila na mjestu šefice računovodstva, dobila otkaz jer je odbila platiti račune bez pokrića, među kojima su i oni koji se odnose na financiranje izborne kampanje SDA, čiji je član direktor tog kazališta Almir Mujkanović.

Pokazuje novinarima račun za tiskanje plakata, letaka i programske knjižice u iznosu od 3.000 KM, kao jedan od primjera koji je ispostavljen netom poslije izbora u Mostaru.

“Slala sam dopis Vladi HNŽ i Gradu Mostaru, koji su osnivači Narodnog pozorišta, ali nisam dobila nikakve odgovore. Potom sam otišla do načelnika Odjela društvenih djelatnosti Grada Mostara Bože Ćorića (HDZ), koji je bio zaprepašten onim što je vidio. Kazao je da je to kazneno djelo, ali nakon što sam otišla on me nazvao i rekao da sam s direktorom to trebala riješiti uz kavu i dogovoriti da se ti računi plate, jer se to tako radi”, tvrdi Šteta.

Pored svega, kako naglašava, kad je ona dobila otkaz, na njeno mjesto je Mujkanović zaposlio svoju šurjakinju koja je završila ekonomsku školu, koja nikada do tada nije radila, zbog čega je Šteta protiv njega podnijela kaznenu prijavu u Tužiteljstvu HNŽ-a za zloporabu položaja.

“Svjesna sam da se ne mogu izboriti sama u ovoj priči i dokazati malverzacije i koruptivne radnje koje se događaju u Narodnom pozorištu pa sam angažirala odvjetnika koji je uzeo slučaj bez oklijevanja”, kaže Šeta.

Ističe kako zna da je pravda spora, ali i da vjeruje kako je dostižna i da će ovaj slučaj na kraju sudskim putem dokazati sve što ona govori.

Pokazujući Klixu opsežnu dokumentaciju, izdvaja i dopis Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a u kojem jasno stoji da je inspekcijska služba utvrdila kako je otkazom koji joj je uručio direktor Mujkanović povrijedio njena radna prava, zbog čega će županijski inspektor poduzeti zakonom propisane mjere i izdati prekršajni nalog.

Komentirajući ovaj slučaj, direktor Narodnog kazališta Mostar Almir Mujkanović za Klix.ba kaže kako je izlazak u javnost bivše šefice računovodstva u toj instituciji osvetnički pohod u kojem ona želi nanijeti štetu njemu osobno i Narodnom pozorištu.

“Ona nije htjela raditi. Kad joj je rečeno da nešto plati, ona je odbijala to i jednostavno je počela odlučivati što će se platiti, a što neće. Mislila je da može voditi ustanovu umjesto mene i to je kulminiralo otkazom, sad i njenim osvetničkim pohodom. Samo će dobiti tužbu i mislim da se nakon toga neće dobro provesti”, kazao je Mujakanović.

Ističe da je Šteta sve račune koje je smatrala spornim dostavila Gradskoj upravi Mostara i da nakon toga unutarnja kontrola nije našla ništa sporno te da bi u suprotnom podnio ostavku.

Iz Transparency International upozoravaju da je stranačko zapošljavanje i izvlačenje novca za financiranje političkih stranaka iz javnih ustanova i javnih poduzeća duboko ukorijenjen problem koji je mnogo veći nego što se to zna u javnosti.

Srđan Traljić za Klix.ba kaže da je Transparency International kroz monitoring tijekom prošle izborne kampanje generalno primijetio brojne slučajeve gdje se novac iz javnih ustanova izvlačio za financiranje političkih stranaka.

“Imali smo direktne primjere gdje su javna poduzeća i javne ustanove plaćale reklame i billboarde koji su promovirali određene kandidate”, kaže Traljić.

Navodi kako je bilo dosta slučajeva gdje nisu bile isticane političke stranke, ali je bilo toliko loše “upakirano” da se znalo o kojoj je stranci riječ.

“S druge strane, ne možemo ući u trag financiranju političkih stranka, jer iznosi koje su oni pokazali u postizbornim financijskim izvještajima, ni 50 posto se ne poklapaju u odnosu na ono što smo mi kroz monitoring pratili samo u dva oblika oglašavanja” pojašnjava Traljić.

Prema njegovim riječima, ustanovljeno je da novac za financiranje političkih stranaka najčešće dolazi iz javnih ustanova i poduzeća, tako što se novac izvlači na neki način, jer je evidentno da je račune netko platio, a stranke to nisu prikazale u svojim financijskim izvještajima.

“Ključnih 15 političkih stranaka je prikazalo troškove izborne kampanje od oko 4,5 milijuna KM, a po onom što je Transparency International pratio kroz samo dva oblika oglašavanja, koji se odnose na TV oglašavanje i vanjsko oglašavanje, za 1,8 milijuna premašen je taj iznos”, pojašnjava Traljić. Dodaje kako nisu pratili plakatiranje i reklamni materijal, što znači da je to mnogo više od navedenog iznosa.

“Mi godinama ukazujemo na manjkavost Zakona o financiranju političkih stranaka i da one ne prikazuju realno svoje stvarne prihode kojima raspolažu, kao ni svoje troškove, a novac im odnekud dolazi i najčešće je to iz javnih ustanova i javnih poduzeća, dakle izvlači se na razne načine”, kaže Traljić.

Slično je, prema njegovim riječima, i sa stranačkim zapošljavanjima jer su, kako navodi, pratili tri mjeseca prije izbora i evidentirali 35 slučajeva stranačkog zapošljavanja kroz masovne natječaje koji su raspisivani u tom periodu.

Traljić ocjenjuje da je problem još veći zbog činjenice da se ljudi najčešće primaju bez natječaja, tako da se to ne može ni pratiti.

Za neke slučajeve su, kako priča, saznali čak tako što zaposleni stranački aktivisti nisu odoljeli pohvaliti se na društvenim mrežama svojim novim radnim mjestom i zahvaliti strankama, što je zastrašujuće, kao i činjenica da se za svake izbore povećava broj stranačkih zapošljavanja.