Mnogi lijekovi u BiH skuplji nego prije pandemije, građani ih kupuju po susjednim zemaljama
Iz minusa od preko 1,2 milijuna konvertibilnih maraka (oko 600.000 eura) u 2019. godini, najveći lanac ljekarni u Bosni i Hercegovini Apoteke Sarajevo u 2020. pandemijskoj godini došle su do dobiti od 515.000 KM (oko 257.000 eura).
To je pokazao izvješće o radu ove javne ustanove u godini pandemije koronavirusa prezentiran Skupštini Sarajevske županije.
Rast dobiti rezultat je veće potražnje za lijekovima i dodacima prehrani, poput vitamina, usljed pandemije koronavirusa, a kako kažu bosanskohercegovački građani, i drastičnog rasta cijena nekih lijekova.
Da bi došli do lijeka nekim građanima je jeftinije otići do zemalja u susjedstvu, poput Srbije i Crne Gore, piše Radio Slobodna Evropa.
„Ovdje je 25 (KM), a u Beogradu je 10. To je 150 posto razlike“, kaže za RSE Suada Smajović iz Sarajeva, koja koristi lijek Plavix, za bolesti srca i vena. Zbog razlike u cijeni lijek nabavlja u Srbiji.
„Prije samo pola godine za desetak lijekova davala sam mjesečno 200 maraka (oko 100 eura), a danas za iste lijekove dajem više od 300 maraka (više od 150 eura)“, priča za RSE Banjolučanka Grozda Uldrijan.
Grozda brine i o dvoje djece narušenog zdravlja i svaki mjesec kupuje lijekove za šizofreniju, srce i visok tlak te osteoporozu i želudac. S obzirom na mirovinu koja je nešto veća od cijene lijekova, obrok za sebe i obitelj je potražila u banjolučkoj javnoj kuhinji.
Što je najviše poskupjelo?
Veća poskupljenja se bilježe od početka pandemije, a najviše su poskupjeli suplementi, vitamini, dodaci prehrani, a potom su počeli poskupljivati i lijekovi koji dolaze na tržište u Bosni i Hercegovini, ističu u Centru za zaštitu potrošača i razvoj zajednice „Don“ u Prijedoru.
Izvršna direktorica Udruženja Murisa Marić kaže kako većina ljekarni poskupljenja pravda povećanjem nabavnih cijena, ali da je upitno je li tako.
„Vidljivo je da nećemo baš svakodnevno nabavljati sve lijekove, te da određene zalihe zasigurno postoje, tako da ta priča o poskupljenju nabave ima prostora za neku malo drugačiju kontrolu. Došlo je do promjena koje su vidljive svakome od potrošača i inspekcijski organi su ti koji mogu iskontrolirati je li s razlogom došlo do poskupljenja“, navodi Marić.
Zanimljivo je i koliko „potrošači, nažalost ne reagiraju na poskupljenje lijekova na onakav način kao što će to reagirati kada je poskupljenje brašna i drugih osnovnih životnih namirnica, kada svi to primijete i kažu ‘jeste to je poskupjelo’“, ističe Murisa Marić.
Dodaje da se reakcija svodi na to da potrošač provjeri i cijenu u nekoj od drugih ljekarni.
„Potrošači bi, bez obzira koliko je taj lijek neophodan, trebali reagirati na način da se dodatno neki od lijekova stavljaju na pozitivne liste čime bi bili nešto jeftiniji. Mi još uvijek plaćamo jako skupa liječenja i skupe participacije i sve odlaske doktorima. Država bi morala snositi dio troškova za liječenje svojih građana“, kaže Marić.
Neke cijene veće i za tri puta
Chloramphenicola, antibiotska mast koja se koristi za liječenje bakterijskih infekcija, mjesecima nije bilo u prodaji u Bosni i Hercegovini. Kada se ponovno pojavila na tržištu sada iznosi tri puta više, 10,80 maraka (oko 5,5 eura).
Bilsena Šahman, glasnogovornica Komore farmaceuta Federacije BiH, za RSE kaže, kako je razlog nestašice to što se aktivna supstanca za ovu mast nabavlja većinom iz Indije.
„Tržište lijekova svjetsko je poremećeno s ovom pandemijom. Sada kako je i transport poskupio i ne može se doći do nje, vjerojatno je i sama proizvodnja poskupjela i zato je ta cijena veća“, kaže Šahman i dodaje kako je i farmaceutska industrija postala dijelom globalne politike u kojoj su „ljekarnici obični pijuni, mravi koji odrađuju neki posao“.
Šahman upozorava kako je zbog pandemije tržište preplavljeno suplementima, a kontrola ovih proizvoda farmaceutske industrije u BiH je nezadovoljavajuća.
U RS i Federaciji ovi svi dodaci prehrani, odnosno parafarmaceutika, se registriraju u higijenskim zavodima pri entitetskim ministarstvima zdravstva.
„I uvezete taj neki D vitamin, vi ga date na registraciju, platite 1.800 maraka (900 eura) po jednom tom obliku, tisuću jedinica, dvije tisuće jedinica. Za svaki se mora platiti, a oni vam urade samo mikrobiološki nalaz i nalaz na teške metale. Može unutra biti neki Š vitamin, bilo što i najlakše je ako je laktoza, pa ne može biti od koristi, ali ne može biti ni štetno. A može se tu ići s maržama kako se hoće. To su ogromne marže“, kaže Šahman.
Kako se kontrolira cijena lijekova u BiH?
Prema ocjeni farmaceutske tvrtke Bosnalijek, promet na tržištu lijekova u Bosni i Hercegovini godišnje iznosi blizu 700 milijuna maraka (oko 350 milijuna eura).
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH (ALMSBiH) za RSE kažu kako već pet godina rade izračun maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova u BiH, koji se zasniva na Pravilniku o načinu kontrole cijena, načinu oblikovanja cijena lijekova i načinu izvještavanja o cijenama lijekova.
„Ovim aktom je definiran izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka s režimom izdavanja „lijek se izdaje uz liječnički recept“ i visina veleprodajne marže (maksimalno 8%)“, kažu iz ALMSBiH.
Dodaju da visinu maloprodajne marže određuju ministarstva zdravstva dva bh. entiteta, Federacije BiH i Republike Srpske. U Republici Srpskoj maksimalna maloprodajna marža za lijekove iznosi 20 posto, a u Federaciji BiH 25 posto, pa stoga postoji i razlika u cijeni lijekova u dva bh. entiteta.
„Pravilnikom je, između ostalog, definirano da su referentne države za izračun maksimalne veleprodajne cijene lijeka u BiH: Srbija, Hrvatska i Slovenija, a da su rezervne zemlje Bugarska i Italija“, dodaju iz ove Agencije koja u lipnju mjesecu objavljuje maksimalne veleprodajne cijene lijekova koji se izdaju uz recept.
Pravna osoba koja imaju dozvolu za promet lijekovima na veliko obvezna su sve lijekove, osim onih koji se izdaju bez recepta, prodavati po cijenama oblikovanim u skladu s odredbama Pravilnika, a koje ne smiju biti iznad odgovarajućih maksimalnih veleprodajnih cijena lijekova za BiH.
Cijene lijekova posljednji put slobodno formirane 2016.
Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz recept bio je 531,2 milijuna maraka (265,7 milijuna eura) 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane, odnosno bez unaprijed zadatog okvira za maksimalnu veleprodajnu cijenu.
Procjena ušteda na osnovu podataka o prijavljenim cijenama u 2018. godini za lijekove koji se izdaju uz recept je oko 56,3 milijuna maraka (28,1 milijun eura) ili 11 posto, kažu iz ALMSBiH.
„Proizvođači u određenoj mjeri jesu povećali cijene lijekova s režimom izdavanja bez recepta, ali to je daleko manji broj lijekova. Usporedba s prijavljenim cijenama iz 2018. godine i brojem prometovanih pakiranja za 2016. godinu pokazuje da je promet lijekova s režimom izdavanja bez recepta veći za oko 2,5 milijuna maraka“, navode iz ove Agencije.
Smanjenje cijena lijekova i uštede su imali fondovi i pacijenti za lijekove za koje participiraju, a izdaju se uz recept.
„U posljednjih godinu dana su bila prijavljeni slučajevi poskupljenja lijekova, gdje se utvrdilo da je ranije proizvođač na tržište BiH išao s cijenom nižom od maksimalne veleprodajne, te je iskoristio zakonsku mogućnost da cijenu poveća, a da i dalje bude u skladu da Pravilnikom“, kažu iz ALMSBIH.
Dodaju da je Agencija prva, ali ne i posljednja crta u sustavu određivanja cijena lijekova u BiH. U drugoj crti su fondovi zdravstvenih osiguranja koji na osnovu svojih principa poslovanja mogu ugovarati i priznavati i niže cijene od onih koji se odrede po modelu, odnosno Pravilniku.
Iz ALMSBiH navode kako i visoka stopa poreza na dodatnu vrijednost (PDV) od 17 posto uvelike doprinosi visokoj cijeni lijekova u BiH.
U državama regije stopa PDV-a na lijekove je niža.
U Srbiji, koja ima diferenciranu stopu PDV, ovaj porez na lijekove iznosi 8 posto. PDV na receptne i bezreceptne lijekove u Hrvatskoj je 5 posto, dok se u Crnoj Gori PDV plaća po sniženoj stopi od 7 posto za lijekove, uključujući i lijekove za upotrebu u veterini, a nula posto za lijekove i medicinska sredstva, određena listom lijekova, odnosno medicinskih sredstava, koja se propisuju i izdaju na teret Republičkog fonda za zdravstveno osiguranje.
Liste lijekova
Entitetska ministarstva zdravstva svake godine usvajaju liste lijekova.
U Republici Srpskoj to su liste lijekova na recept, lista citotoksičnih lijekova, lista bolničkih lijekova i liste lijekova iz domova zdravlja, kao i lijekova namijenjenih liječenju određenih specifičnih bolesti. Osim lijekova na recept, drugi se lijekovi nabavljaju centralno, putem sustava javnih nabavki.
Fond zdravstvenog osiguranja vrši redovite kontrole dostupnosti lijekova osiguranim osobama u ljekarnama i zdravstvenim ustanovama, a zahvaljujući centraliziranoj opskrbi i kontrolama, lijekovi su kontinuirano dostupni osiguranicima u bolnicama i domovima zdravlja. Ugovorom s ljekarnama propisano je da ljekarna mora imati dovoljnu količinu lijekova na recept, a poštivanje ove odredbe je pod stalnom kontrolom.
U Federaciji BiH, Ministarstvo zdravstva usvaja liste lijekova. Radi se o listama lijekova obveznog zdravstvenog osiguranja, listi lijekova solidarnosti i listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti. Deset županija Federacije BiH obvezni su uskladiti svoje liste lijekova s prve i treće liste, međutim to nije slučaj u svim županijama.
„Recimo Sarajevska županija nije prilagodila županijsku listu prema federalnoj od 2019. Godine. U svibnju 2019. godine je izašla federalna lista zadnja, nisu je dalje nadograđivali“, kaže Bilsena Šahman.
Upravo iz ovog razloga građani Sarajeve i Zeničko-dobojske županije prethodnih su mjeseci bili prinuđeni u vlastitom aranžmanu kupovati lijek Tocilizumab koji se preporučuje teško oboljelim od COVID-19, a nalazi se na listi lijekova u bolničkoj zdravstvenoj zaštiti Federacije BiH.
Vlade dvije županije u travnju su donijele odluku da se refundiraju sredstva koja su građani izdvojili za kupovinu ovog lijeka, te formirali povjerenstva koja će zaprimati zahtjeve građana.
Sarajka Dunja Grabovac je u ožujku izdvojila oko 1.200 maraka (oko 600 eura) kako bi kupila ovaj lijek za teško oboljelu majku, jer ga bolnica u kojoj je ležala nije imala. Kupila ga je u Republici Srpskoj, jer je cijena bila znatno niža, a zahtjev za refundaciju podnijela je 7. travnja.
„Papirologija se mijenja iz dana u dan, ljude iz ZZO (Zavoda za zdravstveno osiguranje) vraćaju – kao da ti ljudi već nisu imali dovoljno nevolja i problema. S obzirom da su sredstva za refundaciju odobrena u iznosu od 650.000 maraka, neka se zahtjevi za refundaciju počnu rješavati promptno, bez odlaganja“, napisala je na svom Facebook nalogu Dunja Grabovac.
Ukupan promet lijekova koji se izdaju uz recept bio je 531.2 milijuna maraka (265,6 milijuna eura) 2016. godine, koja i bila posljednja godina u kojoj su cijene u BiH bile slobodno formirane, odnosno bez unaprijed zadanog okvira za maksimalnu veleprodajnu cijenu.
Procjena ušteda na osnovu podataka o prijavljenim cijenama u 2018. godini za lijekove koji se izdaju uz liječnički recept je oko 56.3 milijuna maraka (28,1 milijuna eura) ili 11 posto, kažu iz ALMSBiH.
Podaci za prethodne dvije godine još uvijek su nedostupni.
