Mlada doktorandica u pravnoj ekspertizi o slučaju Mlinarević: Ona glumi žrtvu jer bježi od zakona. Stavlja ih u drugi plan
Dana 03. travnja 2013. godine Predsjedništvo BiH je na osnovu Ustava BiH, te Poslovnika o radu Predsjedništva BiH usvojilo Odluku o postupku imenovanja ambasadora i drugih međunarodnih predstavnika BiH
Navedena Odluka je stupila na snagu danom donošenja i kao takva do danas nije izmijenjena.
Podsjetila nas je na ove činjenice mlada pravnica i doktorandica međunarodnog prava na Pravnom fakultetu u Zagrebu, Kiseljačanka Mia Grgić, piše artinfo.ba
Pravne činjenice
S Miom smo prokomentirali već danima aktualnu temu o nepostojećoj fakultetskoj diplomi kandidatkinje za veleposlanicu u Češkoj, Martine Mlinarević Sopta a Grgić je spornost imenovanja potkrijepila argumentima.
Članak 2. Odluke propisuje da se Odluka odnosi na imenovanje ambasadora, uključujući i ambasadore-at-large, šefove diplomatskih misija BiH, generalne konzule Bosne i Hercegovine, predstavnike Bosne i Hercegovine u međunarodnim organizacijama i institucijama i počasne konzularne dužnosnike Bosne i Hercegovine.
Dakle, ova se Odluka primjenjuje i na imenovanje gospođe Martine Mlinarević Sopta kao šefie diplomatske misije BiH u Češkoj“ pojašnjava Grgić te dalje potkrepljuje zakonske činjenice:
Članak 3. Odluke propisuje uvjete koje osoba mora ispunjavati da bi bila imenovana na jednu gore spomenutih pozicija, pa se tako navode sljedeći uvjeti:
a) da je osoba državljanin Bosne i Hercegovine;
b) da ima sveučilišnu diplomu, odnosno da ima odgovarajući nivo obrazovanja i odgovarajuće stručno znanje i iskustvo za obavljanje dužnosti na koju se imenuje;
c) da je a rmirani djelatnik u diplomatskoj službi Bosne i Hercegovine, odnosno da je istaknuti politički, gospodarski, javni ili znanstveni djelatnik koji je dao znatan doprinos Bosni i Hercegovini i vrlo aktivno radi na jačanju međunarodnog subjektiviteta i ugleda Bosne i Hercegovine u svijetu;
d) da ima znanje engleskog ili jednog od drugih službenih jezika Ujedinjenih naroda ili drugih jezika zemalja članica Europske unije;
e) da se ne vodi kazneni postupak protiv te osobe;
f) da nije obuhvaćena odredbom članka IX.1 Ustava Bosne i Hercegovine.
Glumi žrtvu
„Dakle, upotrijebimo li bilo koje od tumačenja pravnih normi koje teorija prava poznaje, dolazimo do zaključka da ovi uvjeti moraju biti ispunjeni kumulativno, dakle da osoba mora ispunjavati sve navedene uvjete (od točke a do točke f), a ne samo neke od njih.
Tumačenje po kojem bi uvjeti bili postavljeni alternativno bi dovelo ovakvu pravnu normu u besmisao.
Naime, uzmemo li da su uvjeti postavljeni alternativno za šefa diplomatske misije BiH bi mogla biti postavljena osoba koja nije državljanin BiH, ali ima sveučilišnu diplomu ili osoba koja je osuđena pravomoćnom presudom Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju, ali je državljanin BiH što sasvim sigurno nije bila intencija zakonodavca“ kazala je Grgić te dodala kako smatra da ne treba dirati u privatni život dotične čak i kad je njen vlastiti izbor da javnosti predočuje baš cijelu svoju intimu.
No, Grgić kako argument da je Mlinarević Sopta na „udaru raznih interesnih skupina“ također ne stoji jer je svaka javna osoba izložena i tu ne treba tražiti zaštitu.
Daljnje pojašnjenje nadasve sporne situacije glede imenovanja Martine Mlinarević Sopta, s pravnog stajališta prenosimo bez intervencija:
„Imenovanje je sporno zbog točke b, koja kaže da osoba mora imati sveučilišnu diplomu ili odgovarajuću razinu obrazovanja, odgovarajuće stručno znanje i iskustvo za obavljanje dužnosti na koju se imenuje.
Naime, gospođa Mlinarević nema svučilišnu diplomu, pa primjena prvog dijela norme ne dolazi u obzir.
Drugi dio navedene norme je pravni standard, pa se taj dio pravne norme može tumačiti na različite načine.
S tim što je drugi dio norme također postavljen tako da osoba mora kumulativno ispunjavati navedene uvjete, dakle mora imati odgovarajuću razinu obrazovanja i odgovarajuće stručno znanje i iskustvo (sva tri kriterija moraju biti ispunjena).
Međutim, s obzirom da je gospođa Mlinarević završila srednju medicinsku školu, ne vidim kako bi ta razina obrazovanja odgovarala drugom dijelu navedene norme.
Naime, svjedodžba srednje medicinske škole nije dovoljna da bude niti samostalan medicinski ili zubni tehničar, budući da nakon toga mora položiti državni stručni ispit, a kamoli da bude šefica diplomatske misije.
O posjedovanju iskustva za obavljanje navedene funkcije je izlišno govoriti, jer gospođa Mlinarević nikada nije bila u diplomatskoj službi BiH, niti je bila zaposlenica Ministarstva vanjskih poslova.
Nadalje, gospođa Mlinarević kaže da je imenovana iz reda zaslužnih građana. Moram priznati da kategoriju zaslužnih građana nisam pronašla niti u navedenoj Odluci, niti u Bečkoj konvenciji o diplomatskim odnosima, niti u literaturi međunarodnog javnog prava.
Iz svega navedenog proizlazi da gospođa Martina Mlinarevć ne ispunjava svih šest kumulativno postavljenih uvjeta za imenovanje na mjesto še ce diplomatske misije.
Sporna emisija
Još više zabrinjava činjenica da je Mlinarevićeva u emisiji Dobar, loš, zao emitiranoj davne 2011. godine rekla da je po zanimanju profesor hrvatskog i engleskog jezika, što dovodi u pitanje sva njezine kasnije pokušaje ispravljanja gore opisane nepravde.
Druga stvar koja je također zabrinjavajuća jest i činjenica da će BiH i njezin državljane (dakle sva tri konstitutivna naroda i sve nacionalne manjine) u Češkoj predstavljati osoba koja sama ne poštuje propise svoje države, a jedan od zadataka šefa diplomatske misije jest i štittii interese države koju predstavlja i njezinih državljana u državi primateljici“. ()
Čiji interes je imenovanje dotične?
Na kraju, Grgić se pita ali i poručuje:
„Poštovana gospođo Mlinarević, kako kanite štiti interse države kojoj svjesno nanosite nepravdu,
kako kanite štiti interese državljana te iste države za koje, nerijetko, koristite vrlo vulgarne nazive?
