Milas u Hrvatskom saboru: Novim načinom želi se ‘očistiti’ preostale Hrvate iz Bosanske Posavine
Državni tajnik Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Zvonko Milas rekao je u četvrtak kako vjeruje da će se problem vezan uz izgradnju autoceste preko triju hrvatskih sela u Bosanskoj Posavini riješiti na zadovoljstvo Hrvata povratnika.
Razgovaramo s predstavnikom Vlade Republike Srpske i, koliko sam razumio, taj će problem biti riješen na zadovoljstvo Hrvata koji ondje žive, odgovorio je Milas Davoru Vlaoviću (HSS) i Ivici Mišiću (SRiS), koji su upozorili da će se zbog autoceste Banja-Luka – Doboj – Bjeljina, koja prelazi preko hrvatskih sela Garevca, Kladra i Čardaka, srušiti 80 kuća.
U Posavini ima toliko širine i livada da se autocesta može premjestiti, rekao je Mišić, dodajući da se i na taj način želi ‘očistiti’ preostale Hrvate iz Bosanske Posavine nakon što ih je u ratu istjerano gotovo 250 tisuća.
Milas je to izjavio u saborskoj raspravi o Izvješću o provedbi Strategije i Zakona o odnosima Hrvatske s Hrvatima izvan nje za 2018. godinu u kojoj je pohvaljen rad njegova ureda i istaknuto da pitanje Hrvata izvan domovine treba gledati kao strateški, a ne kao partikularni interes.
Stvarati uvjete za održiv ostanak Hrvata u BiH
Izraženo je i zadovoljstvo što su povećana financijska sredstva koja hrvatska država preko Ureda usmjerava za projekte Hrvata izvan Hrvatske.
Lani su ta financijska sredstva povećana za osam posto u odnosu prema 2017., primijetio je Božo Ljubić (HDZ) referirajući se na podatak da je Ured lani raspolagao s gotovo 74 milijuna kuna, a potrošio oko 68 milijuna.
Pohvalio je projekte za BiH te poručio da se ubuduće treba pobrinuti za uvjete i omogućiti održiv ostanak Hrvata podupirući investicije i poduzetništvo te obiteljska gospodarstva. Najveća pomoć koju Hrvatska može pružiti Hrvatima BiH je njihovo političko zagovaranje u međunarodnim institucijama, poručio je Ljubić.
I Miro Kovač (HDZ) istaknuo je gospodarstvo. Osim postojećih mjera, treba napraviti program poticaja gospodarstvenika iz Hrvatske da investiraju u BiH, rekao je Kovač i dodao da Hrvati ostaju ondje gdje ima gospodarskog života. Poručio je da se u BiH mora nastavi put federalizma te je kao poželjan istaknuo model Belgije.
Zastupnici su u raspravi otvorili i pitanje prava i statusa hrvatske nacionalne manjine te su upozorili da on još nije odgovarajuće riješen.
U Sloveniji 50 tisuća Hrvata nije priznato kao nacionalna manjina, u Srbiji im još nije zajamčeno mjesto u Skupštini, a hrvatska nacionalna manjina u Makedoniji još nije ustavno prepoznata, upozorio je Ljubić.
Marko Vučetić (NZ) je rekao da u Crnoj Gori ima oko šest tisuća Hrvata, da ih se između 2003. i 2011. tisuću manje izjasnilo Hrvatima zato što je porastao broj Bokelja i Crnogoraca katoličke vjeroispovijesti.
Joška Klisovića (SDP) zanimalo je Vladino stajalište o prijedlogu da Crna Gora i Hrvatska zajedno podnesu kandidaturu UNESCO-u da se Bokeljska mornarica zaštiti kao kulturno dobro,prenosi direktno.hr.
Birokaracija i nesređeno pravosuđe koče investicije
Milas je odgovorio kako je bio predviđen zajednički nastup, ali je propao “zahvaljući vladi Crne Gore”, a koliko zna, propala je i njihova prijava.
Domagoj Hajduković (SDP) je ustvrdio da za projekte hrvatske državne samouprave u Mađarskoj hrvatska država na godinu daje manje od 100 tisuća kuna i da Hrvatsko kazalište u Pečuhu ne dobiva ni kune.
Milas je to opovrgnuo i rekao da je zemljište za kazalište kupljeno hrvatskim novcem i da sve predstave i kulturna suradnja između kazališta idu preko Ministarstva kulture.
Zastupnici su isticali i kako iseljena Hrvatska želi ulagati u domovinu, ali ih odbija birokaracija, nesređeno pravosuđe.
Hrvati izvan domovine daju svake godine najmanje 16,5 milijarda kuna, rekao je Željko Glasnović (Suverenisti) i dodao da iseljenicima smeta neriješeno pitanje dvostrukog oporezivanja mirovina, nepostojanje registra Hrvata izvan Hrvatske itd.
Kovač (HDZ) je upozorio da je broj Hrvata u Njemačkoj s 224 tisuće 2012. narastao na gotovo 400 tisuća te se zauzeo da im hrvatska država pomogne tako da djeci omogući pohađanje nastave na hrvatskom jeziku i time “stvori pretpostavke za njihov povratak”.
