Milanović pred skupštinom UN-a: Hrvati u BiH dugo već nemaju mogućnost birati svoje predstavnike
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović održao je sinoć govor pred Općom skupštinom Ujedinjenih naroda.
Nejednakost njezinih konstitutivnih naroda predugo je neriješena. To je nepotrebno stvorilo unutarnje političke nestabilnosti i napetosti. Kako bi krenula naprijed, Bosni i Hercegovini potreban je odgovarajući institucionalni okvir za ‘podjelu vlasti’, zasnovan na načelima federalizma, decentralizacije i legitimne reprezentacije. Koncept konstitutivnih naroda često se pogrešno predstavlja kao zapreka jednakim pravima svih građana. Mnoga politička i pravna djelovanja mogu se osigurati bez odricanja od demokratskih prava i sloboda.
Izborne reforme u Bosni i Hercegovini odavno kasne i hitno su potrebne. Izborne reforme trebale bi omogućiti svakom konstitutivnom narodu (Bošnjacima, Srbima i Hrvatima) da biraju svoje predstavnike na svim odgovarajućim političkim razinama. Hrvati Bosne i Hercegovine nisu bili u mogućnosti iskoristiti ovo pravo. Nije stoga čudno što se osjećaju marginalizirani i obespravljeni. To se mora promijeniti, zaključio je Milanović.
Više nego ikad važno je jačati multilateralizam, rekao je Zoran Milanović na početku govora i dodao kako katastrofe zbog klimatskih promjena nešto je s čime se sve teže nosimo, a naši najveći znanstveni umovi kažu da ne možemo ignorirati način na koji klimatske promjene pogoršavaju situaciju. Sve je više migracija što dovodi do nezadovoljstva, a populisti zlonamjerno zanemaruju činjenice i dovode do toga da je povjerenje u znanost i medije poljuljano.
-Pandemija je povijesna kušnja za našu generaciju. Način kako danas regiramo uvelike će utjecati na nadolazeće generacije. Naša odgovornost kao globalih lidera je, dodao je – uhvatiti se u koštac s ovim problemima i dati nadu ljudima. Multilateralizam i međunarodna suradnja nemaju alternativu. Želim naglasiti predanost Hrvatske na poduzimanju aktivnosti oko klimatskih promjena, solidarnost, zaštitu ljudskih prava, humanitarnog prava, promociju edukacije žena, borbu protiv korupcije i organiziranog kriminala, poručio je Milanović.
– Hrvatska ima interes u prosperitetu tih zemalja i zato je Hrvatska jedan od najvećih zagovaratelja njihovog ulaska u EU. Demokratska transformacija i vladavina prava su pritom ključni. Bosna i Hercegovina, kako bi krenula naprijed, treba okvir koji se temelji na principima federalizma, decentralizacije i legitimnog predstavništva. Koncept konstitutivnog naroda često je pogrešno predstavljen kao prepreka jednakim pravima svih građana. Reforme u BiH su nasušno potrebne, naglasio je.
Naglasio je kako je utvrđeni interes Hrvatske je blagostanje Zapadnog Balkana, te da Hrvatskoj stabilnost, funkcionalnost i uspjeh te regije mnogo znače.
-Zbog toga je Hrvatska jedan od najsnažnijih zagovornika perspektive članstva u EU za zemlje regije. Ispunjavanje jasno utvrđenih kriterija, provedba reformi i postizanje opipljivih rezultata i dalje su ključni uvjeti za članstvo u EU. No, povrh toga, put do članstva služi postizanju viših standarda kojima tamošnji narodi teže, kazao je Milanović.
Demokratska transformacija i vladavina prava, po njegovim riječima, ostat će središnji pokazatelji. Naglasio je kako će Hrvatske nastavili pozivati sve regionalne čelnike da smanje napetosti, prevladaju razlike i pronađu putove do izgradnje trajnih odnosa, te istaknuo:
-Na neki način, Bosna i Hercegovina je temelj za mir i sigurnost u široj regiji. Njezin teritorijalni integritet, funkcionalnost institucija i suživot među narodima oduvijek su bili važni za Hrvatsku. Ipak, teško je moguća izazovnija i složenija situacija na Zapadnom Balkanu od one u Bosni i Hercegovini. Željeli bismo vidjeti Bosnu i Hercegovinu kao zemlju mira, stabilnosti i blagostanja koja čvrsto napreduje na putu prema članstvu u EU; zemlju u kojoj su u potpunosti zajamčeni ravnopravnost njezina tri konstitutivna naroda i prava svih njezinih građana, kazao je Milanović te dodao:
-Nažalost, narativi u Bosni i Hercegovini često se kreću između dva uporno neostvariva i nepravedna cilja – centraliziranog upravljanja i separatizma. Svaki je destruktivan na svoj način i protivan duhu ustavnog okvira, koji proizlazi iz Daytonsko-pariškog sporazuma.
Daytonsko-pariški sporazum nije bez grešaka i one će se bez sumnje morati rješavati. Međutim, ne bismo trebali podcjenjivati ukorijenjenu osjetljivost i zamršenost koju je Bosna i Hercegovina naslijedila. Niti bi ona trebala biti podvrgnuta eksperimentima koji opasno odstupaju od temeljnih načela Daytonsko-pariškog sporazuma. To je nužno za napredak Bosne i Hercegovine i ostvarenje njezinih težnji u pogledu EU.
Promocija prava žena i djece, borba protiv govora mržnje, zabrana smrtne kazne, zaštita manjina, to su prioriteti Hrvatske, poručio je Zoran Milanović te iznio podatak da Hrvatska još traži 1.858 svojih građana koji se vode kao nestali iz Domovinskog rata.
– To je dugotrajan teret za obitelji, ali i za društvo koje želi krenuti dalje. Priznajem da ne shvaćam zašto ne dolazi do dijeljenja informacija, zašto nema pristupa arhivima o mogućim lokacijama masovnih grobnica. Nemoguće je ne prisjetiti se napada 11. rujna, rekao je.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović prije govora pred Općom skupštinom sastao se s turskim predsjednikom Recepom Tayyipom Erdoğanom.
